hrcak mascot   Srce   HID

Modruški zbornik, Vol.2 No.2 Siječanj 2008.

Izvorni znanstveni članak

O govoru Turković Sela

Sanja Vulić ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (169 KB) str. 3-29 preuzimanja: 260* citiraj
APA
Vulić, S. (2008). O govoru Turković Sela. Modruški zbornik, 2(2), 3-29. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/78910

Sažetak
U radu se analizira govor Turković Sela podno Kleka, koje danas administrativno pripada gradu Ogulinu. Analizom su obuhvaćene pojedine jezične značajke na svim jezičnim razinama, a pozornost je posvećena i leksiku, također semantici. Spomenuta se analiza temelji na jezičnoj građi koju sam prikupila za svoga terenskoga istraživanja u Turković Selu sredinom srpnja 2007. Analiza pokazuje da je govor Turković Sela i danas temeljno čakavski, ikavsko–ekavskoga čakavskoga dijalekta. Usporedba s govorima u dijaspori koji potječu sa širega ogulinskoga područja pokazuje da među štokavskim utjecajima na govor Turkovića možemo razlikovati stariji i noviji utjecaj. Noviji se utjecaj očituje u naglasnom sustavu koji se u znatnoj mjeri novoštokavizirao, zatim u najnovijem jotovanju u riječi ćedan kao tipičnoj novoštokavskoj značajki, u dosljednoj uporabi fonema /lj/, u potpunom izostanku artikulacije fonema /h/ te u izraženoj tendenciji neartikuliranja zanaglasnoga kratkoga /i/. Doduše, postupan izostanak artikulacije /h/ počeo se na tom području događati već prije više stoljeća te se postupno pojačavao, ali potpuni izostanak artikulacije /h/ dogodio se u tijeku 20. stoljeća. Među srazmjerno starijim promjenama pod utjecajem štokavštine, tj. onima koje su već bile provedene početkom 18. st., izdvajamo štokavski izgovor fonema /ć/, zatim sustavniju promjenu staroga skupa čr > cr (npr. crn) te realizacije kao što je jezik ili glagol žet. Ostale su fonološke značajke dijelom još prepoznatljivo čakavske. Među njima izdvajamo npr. refleks jata po pravilu Meyera i Jakubinskoga, dvoglase ie i uo, tzv. čakavsku jaku vokalnost, leksem crikva, izostanak promjene đ > o, šćakavizme, uporabu glagola tipa puojt, prez. puojdem, duojt, prez. duojdem itd., izostanak fonema /dž/, izostanak sibilarizacije u primjerima tipa bolesniki, u Rijeki. Stariji kajkavski utjecaj očituje se u realizaciji protetskoga /v/ ispred samoglasnika /u/ (npr. vujac, vujna), a srazmjerno noviji kajkavski utjecaj u uporabi prezentskih i imperativnih oblika glagola ziet (prez. zemem, imp. zemi). Na morfološkoj razini u znatnoj se mjeri čuvaju čakavske značajke. Imenički i pridjevsko–zamjenički sustav u potpunosti je čakavski. Značajka je čakavskoga ikavsko–ekavskoga dijalekta i komparacija pridjeva tipa nizak — nižji, visok — višji, prijedložne sveze tipa zač ’zašto’, neodređena imenička zamjenica ki ’tko’, brojevi na najst, prezentski oblici tipa tkem od glagola tkat i kupljem (se) od glagola kupat (se), oblik ni za 3. os. jd. zanijekanoga svršenoga prezenta glagola biti, oblici za 3. os. mn. pz. koji redovito završavaju na /u/, pa tvorba perfekta povratnih glagola s obveznim čuvanjem enklitičkih oblika prezenta pomočnoga glagola biti, zatim izražavanje učestale, a ponekad i trajne prošle radnje kombinacijom perfekta pomoćnoga glagola tit i infinitiva. Štokavskim pak utjecajem možemo smatrati izostanak čakavskoga kondicionala. Stariji kajkavski utjecaj najprepoznatljiviji je u uporabi upitno–odnosne imeničke zamjenice kaj za neživo. Na sintaktičkoj razini značajkom čakavskoga ikavsko–ekavskoga dijalekta možemo smatrati izricanje posvojnosti genitivom nj(i)e osobne zamjenice ona, te sintagmatske sklopove zipa puojt k maši. Na leksičkoj razini znatan se štokavski utjecaj prepoznaje u srazmjerno novijem leksičkom sloju, dok je kajkavski utjecaj minimalan na leksik ovoga govora. Stariji leksički sloj koji je imanentan ovomu govoru karakterističan je za čakavski ikavsko–ekavski dijalekt. Pojedine riječi iz toga leksičkoga sloja čuvaju svoja stara značenja, npr. imenice pivnica i pod itd. Općenito se može reći da su, unatoč inonarječnim utjecajima, značajke čakavskoga ikavsko–ekavskoga dijalekta prepoznatljive na svim jezičnim razinama, a najbolje sačuvane na morfološkoj razini.

Ključne riječi
Turković Selo; dijalektološka analiza

Hrčak ID: 78910

URI
http://hrcak.srce.hr/78910

[engleski]

Posjeta: 514 *