hrcak mascot   Srce   HID

Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol.LX No.31 Lipanj 2014.

Izvorni znanstveni članak

Aktivo učenje u razredu

Anđelka Peko
Rahaela Varga

Puni tekst: engleski, pdf (189 KB) str. 59-73 preuzimanja: 857* citiraj
APA
Peko, A., Varga, R. (2014). ACTIVE LEARNING IN CLASSROOMS. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, LX(31), 59-73. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/125296

Sažetak
Zahtjeve suvremenog obrazovanja nije moguće ostvariti u odgojno-obrazovnom sustavu koji prenaglašava proces poučavanja, a ne uvažava učenje u nastavi. U nastavi se pomiče težište s paradigme poučavanje - učenje prema koncepciji usmjerenoj aktivnom učenju. Aktivnim učenjem nazivamo ono učenje u kojem se postiže visok stupanj samostalnosti i samoregulacije, primjenjuju se raznovrsne misaone strategije i specifične kognitivne vještine koje omogućuju uočavanje bitnog, raščlanjivanje i usporedbu informacija, njihovo povezivanje s postojećim znanjima i kritičku prosudbu njihova značenja, to je ujedno i ono učenje koje omogućuje dugoročno pamćenje.
Strategije aktivnog učenja podupiru stvaranje nastavnih situacija koje omogućavaju učenicima konstruiranje znanja. Konstruktivistički model obrazovanja karakterizira promjena odnosa učitelja i učenika, pribavljanje bogatih izvora znanja te kurikulum učenja temeljen na aktivnosti. Rad je usmjeren upravo tim dimenzijama osnovnoškolske nastave. Najčešće se istražuje aktivno učenje koje se ostvaruje sa starijim učenicima i posebice studentskom populacijom, dok niži razredi osnovne škole ostaju zanemareni, iako je aktivno učenje moguće, i nužno, na svim obrazovnim razinama.
Cilj je stoga bio istražiti je li suvremena nastava kontekst unutar kojeg se odvija aktivno učenje koje se temelji na kompetencijskome pristupu nastavi. U tu je svrhu provedeno istraživanje s 306 učenika četvrtih i osmih razreda. Namjera je bila anketnim upitnikom ispitati zastupljenost pojedinih strategija aktivnog učenja te utvrditi moguće razlike u procjenama sudionika istraživanja temeljene na dobi i školi koju polaze. Upitnik se odnosio na nastavu Hrvatskog jezika.
Analizom podataka utvrđen je jedan faktor koji opisuje aktivno učenje, a uključuje 28 čestica upitnika. Pokazalo se da nastavu Hrvatskog jezika najčešće karakteriziraju ugodne emocije u razredu, suradnička kultura, učenička inicijativa uz zamjetan učiteljski autoritet, ali i razvijanje kritičkog promišljanja uz raznovrsne nastavne aktivnosti.
Utvrđene su razlike u nastavi Hrvatskog jezika između mlađih i starijih učenika pri čemu je u četvrtim razredima više zastupljeno aktivno učenje nego u osmima. To je u suprotnosti s pretpostavkom da je sa starijim učenicima lakše ostvararivati kognitivno zahtjevnije zadatke uz samostalnost i kritičku prosudbu (zbog čega je bilo očekivano da se u toj populaciji aktivno učenje više provodi). Statistički je značajna i razlika dobivana u rezultatima koji se odnose na nastavu u školama koje su vježbaonice Učiteljskog fakulteta i školama koje nisu vježbaonice. Ta se razlika objašnjava naglašenijim profesionalnim usavršavanjem učitelja koji su mentori. Dobiveni rezultati pružaju kontekst za raspravu o rezultatima PISA istraživanja, prema kojem postoji značajan prostor za poboljšanje razine pismenosti hrvatskih učenika.

Ključne riječi
nastava; aktivno učenje; strategije učenja; konstruktivizam; učeničke kompetencije

Hrčak ID: 125296

URI
http://hrcak.srce.hr/125296

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.852 *