Izvorni znanstveni članak
BOSANSKA RASKRIŽJA
Esad Ćimić
; Institut za primijenjena društvena istraživanja, Zagreb
Sažetak
Autor navodi argumente protiv tretiranja rata u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini kao vjerskog rata. Budući da su religije nužno
povijesno posredovane, postoji mogućnost manjeg ili većeg
odstupanja od izvornih religijskih načela. Ovaj se raskorak, pak,
uvelike duguje povijesnim (ne)prilikama, koje - ovisno o stupnju
otpornosti ove ili one vjerske zajednice - podliježu iskušenju
vlastite posvemašnje degradacije. Katolici imaju najviše oblikovanu
intelektualnu formaciju teista. Religija pravoslavnih više je
običajna činjenica a manje spiritualni stav i spekulativni odnos,
dok su u islamskoj religiji svjetovnost i duhovnost - više nego
kod drugih - pomiješani. Premda interpretativni okvir ljestvice
vrednota spomenutih konfesionalnih zajednica zahtijeva dopunska
istraživanja, ipak se autor odlučio da svoje sociologijske
nalaze objasni u ozračju triju determinističkih parametara: (a)
svijest o međukonfesionalnim konfliktima u daljnjoj i posebno u
bližoj prošlosti; (b) percepcija o konfesionalnom podrijetlu
preobraćenika (muslimana) i (c) stupanj srodnosti u jeziku, običajima,
folkloru, usmenoj predaji i književnosti. Ljestvica vrednota
katolika i muslimana svoju srodnost i identičnost duguje ponajprije
povijesnoj situaciji jednako kao i udaljenosti od pravoslavlja.
Uočljivo je da muslimani i katolici imaju tri vrednote identične i po
mjestu što ga zauzimaju na ljestvici. Specifičan položaj muslimana
kroz povijest i u aktualnoj situaciji donio je bitnu razliku kad je riječ
o prvoj vrednoti. Pravoslavni, pak, kao prvu vrijednost imaju
kategoriju koja se uopće ne pojavljuje kod katolika i muslimana.
Ključne riječi
Hrčak ID:
32884
URI
Datum izdavanja:
1.11.1994.
Posjeta: 1.392 *