Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Društvenost, roditeljstvo i prilagodba adolescenata na sjevernojadranskim otocima

Petar Bezinović ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Antun Petak ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 2.085 Kb

str. 211-237

preuzimanja: 716

citiraj


Sažetak

Ovaj je rad prvi pokušaj istraživanja otočnosti u H1vatskoj kao determinante
kvalitete roditeljstva. Relevantan je iz dva razloga. Prvo, psihologijska istraživanja
nedvojbeno upućuju na izniman značaj roditeljstva za psihički i socijalni
razvoj djeteta: neprihvaćanje djeteta i izostanak topline i podrške izazivaju emocionalne
probleme i otežavaju psihičku prilagodbu u djetinjstvu i kasnije. Drugo, osim
o drugim čimbenicima roditeljski odnos spram djece ovisi i o naročitom tipu
otočne socijalne solidarnosti i kontrole, tradicijske kulture i sustava vrjednota.
Cilj je bio ispitati postoje li na sjevernojadranskim otocima, u gradu Rijeci i Gorskome
kotaru posebnosti u stilu roditeljstva, i ako postoje koji su njihovi efekti na kvalitetu
odnosa između roditelja i adolescenata, te utvrditi postoji li povezanost između
kvalitete roditeljstva i psihičke prilagodbe adolescenata. Podaci su prikupljeni
1998. upitnikom na proporcionalnom uzorku učenika svih srednjih škola Primorsko-
goranske županije iz kojega su za ovaj rad obrađeni podaci 312 srednjoškolaca
na otocima Krku, Rabu, Lošinju i Cresu, 1.676 učenika u gradu Rijeci, te 154 u Gorskom
kotaru. Kakvoća roditeljstva mjerena je ljestvicama procjene roditeljskog odnosa,
te poticanja autonomije kćeri i sinova, a psihička prilagodba adolescenata pomoću
ljestvica zadovoljstva životom, egzistencijalne praznine, manifestne agresivnosti,
te autonomije. Za prvi i drugi problem provedena je dvosmjerna analiza varijance,
a za treći problem kanonička korelacijska analiza. Rezultati upućuju na zaključak da na otocima roditelji pružaju najmanje emocionalne topline, podrške i autonomije,
pri čem je tretman kćeri najlošiji (majke z na čajno više autonomije pružaju
sinovima), te da adolescenti na otocima, a posebice djevojke, imaju više problema
psihičke prilagodbe od svojih vršnjaka u drugim, regionalno bliskim, krajevima.
Njihovo je zadovoljstvo životom niže i izrazito češće doživljavaju stanja egzistencijalne
praznine uz što se vezuju i suicidalne pomisli. Prosječna razina manifestne
agresivnosti mladih otočana i njihovih vršnjaka u drugim krajevima se ne razlikuje,
ali je indikativna povišena razina agresivnosti djevojaka na otocima. Niža je i razina
autonomnog ponašanja, te prilagodljivosti mladih otočana. Autori zaključuju: (a)
mladi otočani , a osobito djevojke tvore specifičnu rizičnu skupinu u populaciji mladih
Primorsko-goranske regije; (b) razlike između mladih otočana i drugih dviju
skupina adolescenata determinirane su i kvalitetom roditeljstva, a upućuju na svojevrsni
destruirani tradicionalni (patrijarhalni) roditeljski stil na otocima.

Ključne riječi

otočnost; adolescenti; kvaliteta roditeljstva; psihička prilagodba adolescenata

Hrčak ID:

100230

URI

https://hrcak.srce.hr/100230

Datum izdavanja:

12.12.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.606 *