Stručni rad

O zaštiti socijalno ugroženih kategorija pučanstva hrvatskih otoka

Josip Sarić ; Ministarstvo rada i socij'alne skrbi Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Antun Petak ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Tendencije kretanja stanovništva hrvatskih otoka (primjerice, ostarjela
populacija - približno jedna petina starija je od 65 godina života i intenzivna depopulacija),
s jedne strane, te gospodarski problemi i depresija, s druge strane, temeljni
su razlozi zbog kojih je udjel socijalno ugroženih kategorija u otočnoj populaciji
razmjerno vrlo visok i zbog kojih država treba donijeti program socijalnih mjera kako
bi se tom stanovništvu omogućila prihvatljiva socijalna sigurnost. Donošenje
takvog programa aktualizira i činjenica što u izradi Nacionalnog programa razvitka
hrvatskih otoka nisu sudjelovali eksperti za ovo područje , a ove su mjere jedna od
pretpostavki revitalizacije ljudskih zajednica i gospodarstva na hrvatskim otocima.
Naposljetku, otvoreno je i pitanje institucionalnog sustava, jer su dosad takvu skrb
provodile ustanove čije je sjedište bilo u većim mjestima, obično izvan otoka, a time
i daleko od korisnika odnosno klijenata.
Autori se zalažu za cjelovit sustav socijalne skrbi, a posebice navode: skrb o starijim
i nemoćnim osobama u malim depandansama domova umirovljenika dislociranim
po otocima (one bi organizirale izvaninstitucionalnu pomoć primjerenu niskom
životnom standardu i poštivale psiho-socijalnu klimu zbrinjavanja), te skrb o
djeci i mladeži koja manifestira različite oblike asocijalnog, nasilničkog i drugog socijalno
neprihvatljivog ponašanja (poradi vrlo velikog porasta udjela mladih koji
manifestiraju ovakve simptome briga o djeci proklamirana je kao nacionalni prioritet
ali je broj stručnjaka i ustanova ostao isti što znači da takve ustanove nisu ekipirane
stručnjacima primjerenog profila, a to nalaže uvođenje novih oblika rada i ekipiranje
centara za socijalnu skrb primjerice za rad sa zanemarenom djecom - škole
za roditelje, savjetovališta, nadalje uključivanje udruga, obnavljanje službe zaštite
mentalnog zdravlja u domovima zdravlja itd.). Autori prikaz zaključuju pripomenom
kako promjena socijalne slike i učinkovitost ovog instrumentarija ovisi o pokretanju
novog razvojnog ciklusa te adekvatnoj skrbi o stručnom osoblju socijalne zaštite.

Ključne riječi

socijalni problemi; program mjera; socijalna skrb; hrvatski otoci

Hrčak ID:

100342

URI

https://hrcak.srce.hr/100342

Datum izdavanja:

12.12.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.915 *