Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Tradicionalno društvo i njegova (sub)kultura: Šolta - idealna jedinica: pristup istraživanju tradicionalnog otočnog društva

Josip Županov ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.687 Kb

str. 169-188

preuzimanja: 866

citiraj


Sažetak

Ovaj rad spada u povijesnu sociologiju kojom se hrvatski sociolozi vrlo
malo bave. Pišući o društvenom i kulturnom identitetu Šoltana, autor prvo nastoji
odgovoriti na upit poznaju li osobe koje su se rodile na Šolti i uvažavaju li u svakodnevnom
životu Šoltu kao »kulturni sustaV<< (način života), a zatim iznosi bitne
sastavnice tradicionalnog društva i svakodnevnoga šoltanskog života u takvom društvu.
Rad je predmetna i metodologijska novina u Županovljevu opusu i omogućuje
nam da ga upoznamo u novom svjetlu: znanstvenik koji se čitav životni vijek
bavio modernim društvom predstavlja se vrhunskim analitičarom tradicionalnog
društva. Štivo je tim zanimljivije i relevantnije što će problem poznavanja, odnosno
buđenja interesa za sociokulturne korijene biti osobito teška zadaća kod pripadnika
najmlađeg naraštaja, jer su šoltanski korijeni u neravnopravnoj konkurenciji s američkom
popkulturom i jer je teško doći do relevantnih informacija o Šolti kakva je
nekada bila (pred 100 godina).
Županov je rad napisao primijenivši retroaktivno istu metodu kojom su zapadni socijalni
antropolozi proučavali tzv. „primitivna plemena“ na otocima Pacifika. Razlika
je u tome što su oni došli na otok, živjeli na sličan način kao i domorodci i sudjelovali
u njihovim ritualnim i drugim aktivnostima, bilježili rezultate promatranja i po
povratku na svoja sveučilišta, analizirali prikupljene podatke pomoću teorijskog
analitičkog instrumentarija svoje struke, a Županov se rodio na Šolti, naučio lokalni
jezični idiom, sudjelovao u različitim aktivnostima na otoku i sada prikupljene informacije
propustio kroz filtar sociološkog softvera. Osobito su zanimljive autorove
pripomene o kućnim zadrugama na otocima i u kontinentalnom dijelu Hrvatske,
prikaz tradicionalnog društva pomoću šest koncentričnih krugova (u slučaju Šolte ti
su krugovi bili: pojedinac, biološka obitelj kojoj pojedinac pripada, proširena porodica
- prije njezina raspada, lokalna zajednica odnosno selo organizirano kao bratovština,
splitska komuna i Austro-Ugarska monarhija) s identifikacijom sociointegrativnih
mehanizama i Katoličke crkve kao temeljne integrativne strukture. Drugi
dio rada čini minuciozna analiza šoltanske (sub)kulture, prvenstveno njezina normativnog sustava, koja je 1990. godine objavljena u zborniku-monografiji Šolta.

Ključne riječi

kućne zadruge; tradicionalno društvo; normativni sustav; (sub)kultura; Šolta

Hrčak ID:

100347

URI

https://hrcak.srce.hr/100347

Datum izdavanja:

12.12.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.316 *