hrcak mascot   Srce   HID

Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, Vol. 51 No. 1 (195), 2013.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1

Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije

Marko Grdešić ; Doktorski student, Odsjek za sociologiju, Sveučilište u Wisconsinu, Madison, WI

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 3-19 preuzimanja: 716* citiraj
APA 6th Edition
Grdešić, M. (2013). Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije. Sociologija i prostor, 51 (1 (195)), 3-19. https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1
MLA 8th Edition
Grdešić, Marko. "Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije." Sociologija i prostor, vol. 51, br. 1 (195), 2013, str. 3-19. https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1. Citirano 29.10.2020.
Chicago 17th Edition
Grdešić, Marko. "Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije." Sociologija i prostor 51, br. 1 (195) (2013): 3-19. https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1
Harvard
Grdešić, M. (2013). 'Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije', Sociologija i prostor, 51(1 (195)), str. 3-19. https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1
Vancouver
Grdešić M. Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije. Sociologija i prostor [Internet]. 2013 [pristupljeno 29.10.2020.];51(1 (195)):3-19. https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1
IEEE
M. Grdešić, "Inovativne ili bogate regije? Prostorna ekonometrijska analiza regija Europske unije", Sociologija i prostor, vol.51, br. 1 (195), str. 3-19, 2013. [Online]. https://doi.org/10.5673/sip.51.1.1

Sažetak
Ovaj se rad bavi prostornom ekonometrijskom analizom podataka o
regijama Europske unije. Osnovni je cilj rada rasvijetliti čimbenike koji su povezani s
ekonomskim uspjehom regija. Ekonomski se uspjeh definira na dva načina: kao opća
razina ekonomskog bogatstva i kao uspjeh u znanstveno-tehnološkom inoviranju.
Primjenjuju se metode vizualne i eksplorativne prostorne analize i multivarijantni
modeli prostorne zavisnosti. Prostorno je grupiranje značajniji čimbenik kada je riječ
o ekonomskom bogatstvu nego kada je riječ o uspjehu u znanstveno-tehnološkom
inoviranju. Drugim riječima, regije mogu postati inovativne premda se ne nalaze u
inovativnom okruženju, ali mnogo teže postaju bogate ako nisu u bogatom okruženju.
Multivarijantna analiza otkriva kako su ova dva modela ekonomskog uspjeha povezana
s različitim nezavisnim varijablama. Za razliku od uspješnosti shvaćene kao bogatstvo,
uspješnost shvaćena kao inovativni potencijal povezana je s faktorima koji upućuju
na liberalniji i manje egalitarni oblik razvoja. Ova se razvojna dvojba posebno oštro
postavlja pred postkomunističke regije u Istočnoj Europi.

Ključne riječi
prostorna analiza; prostorna zavisnost; Europska unija; NUTS-II; regije; regionalni razvoj; regionalna politika

Hrčak ID: 101796

URI
https://hrcak.srce.hr/101796

[engleski]

Posjeta: 1.248 *