Izvorni znanstveni članak
Na tragu Justinijanove rekonkviste. Kasnoantičke utvrde na sjevernom priobalju Hrvatske
Željko Tomičić
Sažetak
Okončanjem istočnogotsko-bizantskog rata, porazima vojske Istočnih Gota kod Sinigaglie (ant. Senna Gallica) 551. godine, odnosno porazom njihovog kralja Totile 552. godine kod Tadine (ant. Busta Gallorum), uslijedila je intenzivna djelatnost bizantskog cara Justinijana I (527.-565.) na obnovi nekadašnjeg gotskog obrambenog sustava na prostoru Kvarnera ali još više na izgradnji potpuno novog, strategijski osobito važnog limesa. Novoizgrađeni limes trebao je predstavljati zaštitu vitalno važnog pomorskog pravca duž Jadrana od metropole istočnorimskog carstva Konstantinipolisa prema Saloni, Raveni i konačno Aquilei na sjeveru.
U ovom radu razmatraju se rezultati dosadašnjih arheoloških istraživanja na užem prostoru Tarsatičke Liburnije, točnije od Ravnih Kotara do istočnih obala Istre, koja je rezultirala otkrićem dvadesetak kasnoantičkih fortifikacijskih objekata i čitavih spomeničkih kompleksa (sl. 1). Zahvaljujući višegodišnjem interesu i obilasku terena sjeverno hrvatsko primorje predstavlja prostor na kojem je prepoznat sustav specula, castella, castra, odnosno izvidnica tzv. Straža.
Rekognosciranje terena hrvatskog primorja potvrdilo je postojanje primjera kasnoantičkog vojnog graditeljstva duž Velebitskog primorja na rtu Gradina kod Modrić drage, potom kod Sv. Trojstva nedaleko Starigrada-Paklenice, kao i kod Donje Prizne na položaju Gradina. Na otoku Pagu registrirane su utvrde Sv. Juraj iznad grada Paga, odnosno Svetojanj sjeverno od Stare Novalje. Otokom Rabom dominira veliki fortifikacijski sklop na položaju Sv. Damjan iznad Barbata, odnosno sličan na rtu Kaštelina kod Kampora. Utvrdama na otoku Rabu možda se može pripisati i položaj Kužekino kod Lopara. Na Krku je izuzetno interesantan sklop utvrde s podgrađem na jugoistočnom rtu Sokol, poznat kao Bosar, odnosno Korintija. Uz istočnu obalu otoka slijede se utvrde na rtu Glavina, odnosno otočiću Sv. Marko u morskom tjesnacu Mala vrata. Na obali usred Novog Vinodolskog ostaci su kasnoantičkog sklopa Lopar. Akvatorijem na ulazu u Osorski zaljev dominira manja utvrda na otočiću Palacol, odnosno vrlo vjerojatno i još uvijek nedovoljno poznat kastron nedaleko Punta Križe na otoku Cresu. Na krajnjem jugu istarskog poluotoka na rtu Premantura smještena je također kasnoantička utvrda.. Na taj način dobivena je slika rasporeda utvrda iz vremena prve vladavine Bizanta na sjevernom dijelu Jadrana. Ta slika nije potpuna i treba joj svakako pridružiti niz dopunskih podataka koji se dobivaju na temelju povijesnih vrela, ali i iz položaja brodoloma, rasporeda slučajnih pokretnih kovinskih nalaza i tragova keramike istočnomediteranskog obilježja, potom nalaza bizantskog novca, tragova sakralnog graditeljstva i hagionimije, naslućenih položaja grobalja, potom položaja izvidnica obilježenih toponimima tipa "Straža", odnosno potencijalnih sidrišta i plovnih pravaca.
Ključne riječi
Hrčak ID:
1026
URI
Datum izdavanja:
1.11.1996.
Posjeta: 3.209 *