Stručni rad
Prilog poznavanju prirodne obnove nakon požara i problematika njege opožarenih površina u sastojinama alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.)
Tomislav Dubravac
orcid.org/0000-0003-3133-8322
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Damir Barčić
orcid.org/0009-0002-3327-4991
; Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Rad ukazuje na problematiku prirodne obnove opožarenih površina u sastojini alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na trajnoj pokusnoj plohi postavljenoj u šumariji Šibenik. Tijekom petogodišnjih sukcesivnih izmjera (2001.-2005.) praćen je tijek rasta i razvoja vegetacije po vrstama, brojnosti i visinsko-starosnim klasama. Broj biljaka alepskog bora ukazuje na uspješnu, izrazito obilnu prirodnu obnovu, ali i problem izostanka autohtone vegetacije na opožarenim površinama. Izmjerenih 106.000-121.000 biljaka po ha pokazuje kako su mlade biljke alepskog bora brojnošću, visinom većom i od 2,5m prerasle izgoreni materijal i u potpunosti prekrile opožarenu površinu.
Poseban dio istraživanja odnosi se na učinke radova njege i sanacije nakon požara koji je istraživan na tri trajne pokusne plohe na području šumarije Šibenik, Split i Korčula. Istraživanje ukazuje na promjenu pristupa sanacije opožarenih površina izostavljanjem nepotrebnog, mukotrpnog, ali i skupog slaganja preostalog opožarenog materijala na pruge. Tako visoko složen materijal na zraku se, u uvjetima mediteranske klime, izrazito sporo razgrađuje i dugo godina svojom masom povećava ionako stalno prisutnu opasnost od požara te narušava izgled krajolika. Preporuča se sanacija njegom i usitnjavanjem izgorenog materijala po površini motornom pilom tako da je preostali materijal što više uz tlo. Vlaga iz tla i uvjeti mikroklime mlade sastojine alepskoga bora, u kojima će se tako obrađeni materijal naći, pridonijet će bržem razvoju mikroorganizama, njegovoj razgradnji te bržoj humifikaciji.
Alepski bor, kao vrsta drveća Eumediterana, ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjavanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za dolazak autohtone vegetacije posebice hrasta crnike kao temeljne vrste ovoga područja.
Ključne riječi
prirodna obnova; mladi naraštaj; požari; njega opožarenih površina; alepski bor; hrast crnika
Hrčak ID:
103619
URI
Datum izdavanja:
20.7.2012.
Posjeta: 2.690 *