hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Povijest mletačkog katastra Dalmacije

Mirela Slukan-Altić

Puni tekst: hrvatski, pdf (9 MB) str. 171-198 preuzimanja: 6.278* citiraj
APA 6th Edition
Slukan-Altić, M. (2000). Povijest mletačkog katastra Dalmacije. Arhivski vjesnik, (43), 171-198. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/10515
MLA 8th Edition
Slukan-Altić, Mirela. "Povijest mletačkog katastra Dalmacije." Arhivski vjesnik, vol. , br. 43, 2000, str. 171-198. https://hrcak.srce.hr/10515. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Slukan-Altić, Mirela. "Povijest mletačkog katastra Dalmacije." Arhivski vjesnik , br. 43 (2000): 171-198. https://hrcak.srce.hr/10515
Harvard
Slukan-Altić, M. (2000). 'Povijest mletačkog katastra Dalmacije', Arhivski vjesnik, (43), str. 171-198. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/10515 (Datum pristupa: 08.08.2020.)
Vancouver
Slukan-Altić M. Povijest mletačkog katastra Dalmacije. Arhivski vjesnik [Internet]. 2000 [pristupljeno 08.08.2020.];(43):171-198. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10515
IEEE
M. Slukan-Altić, "Povijest mletačkog katastra Dalmacije", Arhivski vjesnik, vol., br. 43, str. 171-198, 2000. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10515. [Citirano: 08.08.2020.]

Sažetak
U Državnom arhivu Zadra u fondovima br. 5, 6 i 8 pohranjeno je gradivo mletačkog katastra Dalmacije. To je gradivo nezaobilazan izvor za razumijevanje sveukupnih gospodarskih i političkih odnosa na tlu Dalmacije u vrijeme vladavine Mletačke Republike te kao takvo prestavlja važnu kariku hrvatske povijesti. Od prvog katastra iz 1421, preko izmjera teritorijalnih stečevina Ciparskog (1570-73), Kandijskog (1664-69), Morejskog (1684-99) i Malog rata (1716-18), sve do uspostave Grimanijevog katastra (1748-1756), Mletačka Republika revno je bilježila sve teritorijalne, demografske i imovinsko-pravne promjene na tlu Dalmacije. Ti su katastri u najužoj vezi s Morlacima i njihovom kolonizacijom dalmatinske Zagore. Tako se kroz mletačke katastarske izvore nastale u razdoblju između 15. i 18. stoljeća te građu inevstitura, jasno može pratiti smjer i intenzitet njihova naseljavanja, kao i odnos Mletačke Republike prema morlačkom pitanju. Zbog svoje detaljnosti i relativno dobre sačuvanosti, mletački katastar općenito je pogodan za proučavanje historijske demografije, geografije, toponomastike te gospodarske povijesti Dalmacije. Istodobno, to je gradivo važan izvor za proučavanje povijesti katastra, kartografije i geodezije.

Ključne riječi
katastar; Dalmacija; Mletačka Republika; povijest geodezije; arhivsko gradivo

Hrčak ID: 10515

URI
https://hrcak.srce.hr/10515

[engleski]

Posjeta: 8.020 *