Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Englesko-francuski sukob u Americi tijekom sedmogodišnjeg rata

Duško Marušić ; Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 168 Kb

str. 99-118

preuzimanja: 2.121

citiraj


Sažetak

Rad prikazuje najznačajniji sukob dviju europskih velesila izvan Europe. Zato se često u literaturi taj sukob navodi kao prvi svjetski rat jer se osim na europskom tlu odvijao i u Sjevernoj Americi i Aziji. U ovom radu naglasak je stavljen na zbivanja na američkom tlu jer su se dosadašnja istraživanja i radovi uglavnom bili usmjereni na bitke i procese u Europi jer su imali najizravniji utjecaj na politička zbivanja (ne samo politička) u navedenim državama.
Najznačajnija faza sukoba između Engleske i Francuske u Sjevernoj Americi bio Francuski – indijanski rat (poznat u Europi pod nazivom Sedmogodišnji rat). Taj je sukob počeo kad je jedna skupina Virdžinijaca poslala izviđače preko Apalačijskoga gorja u gornju dolinu rijeke Ohio radi trgovine s Indijancima i kupnje zemlje. Francuzi su odgovorili izgradnjom niza malih utvrda na gornjem Ohiju. Mladi je George Washington, odaslan na čelu jedne skupine virdžinijske civilne garde godine 1754., stigao prekasno da spriječi izgradnju utvrde Duquesne na rukavcima rijeke Ohio, na mjestu budućega grada Pittsburgha. Francuzi su ga odbili i rat je počeo, iako nije bio službeno objavljen u tijeku dvije sljedeće godine.
Sve su veće europske sile ubrzo bile uvučene u rat. U početku su se stvari odvijale loše za Engleze u Americi i drugdje. Vojska generala Edwarda Braddocka bila je potučena nekoliko milja od utvrde Duquesne, što je cijelu granicu otvorilo francuskim i indijanskim udarima koji su trajali nekoliko godina. Činilo se da Englezi nemaju nikakve opće strategije, a kolonije nije bilo moguće prisiliti da odano i zanosno pridonose ratnim naporima. Predstavnici osam kolonija, koji su se sastali na takozvanom Kongresu u Albanyju godine 1754., odobrili su dalekovidni plan Benjamina Franklina za međukolonijalnu obranu i jedinstvo, ali taj prvi plan za dobrovoljno ujedinjenje nije uspio zadobiti potporu ni kralja ni kolonijalnih skupština. No, njegove postavke nisu bile izgubljene za buduće naraštaje pobunjenika, koji će se iznova, u tijeku imperijalne krize koja je uslijedila nakon rata s Francuskom, baviti planovima stvaranja čvršće unije.
Situacija se dramatično promijenila godine 1757., kad je odlučni William Pitt preuzeo vodstvo nad engleskim ratnim naporima. Postavljajući osvajanje Kanade za svoj krajnji cilj, Pitt je organizirao niz ofenziva koje su dosegle vrhunac zauzimanjem Quebeca godine 1759. Do završetka rata u Europi Englezi su bili pobjednici posvuda. Pariškim je mirom (1763.) Engleska dobila francusku Kanadu i španjolsku Floridu, kao i Indiju i druga područja. Louisiana je od Francuza prešla u posjed Španjolaca.

Ključne riječi

Engleska; Francuska; Sedmogodišnji rat; Indijanci; kolonije; Pariški mir; George Washington

Hrčak ID:

105332

URI

https://hrcak.srce.hr/105332

Datum izdavanja:

8.7.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.294 *