Skoči na glavni sadržaj

Izlaganje sa skupa

Historiografija i arhivistika

Jože Žontar


Puni tekst: hrvatski pdf 3.860 Kb

str. 169-176

preuzimanja: 738

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 3.860 Kb

str. 169-176

preuzimanja: 428

citiraj


Sažetak

Kako je u prvoj polovini 19. stoljeća kritička historiografija dobijala veće priznanje, historiografija je konačno počela pokazivati veći interes za aktivno gradivo. Uređenje starih arhiva preuzimaju povjesničari, a postojeće arhivske ustanove su počele zapošljavati svoje djelatnike iz redova povjesničara, koji su inicirali osnivanje novih arhiva. Zanimanje za gospodarsku, socijalnu te za druge vrste povijesti, koje se počelo razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća, rezultiralo je stalnim širenjem sadržaja pojma arhivskog gradiva. Nakon II. svjetskog rata povećalo se zanimanje za proučavanje najnovijeg doba i stoga za mlađe gradivo. Nagli društveni razvoj - i konzekventna ekspanzija raznih grana prava - imao je za posljedicu skokovit rast administrativnog gradiva i njegovo naglo odumiranje za administrativne potrebe. Štoviše, tehnički razvoj je imao za posljedicu nastanak novih vrsta arhivskoga gradiva. Od 19. je stoljeća djelatnost arhiva bila usmjerena prvenstveno na potrebe povjesničara. Uz pomoćne povijesne znanosti, na arhivistiku su gledali kao na radni naputak za opis arhiva. Neposredno prije II. svjetskog rata, a poglavito nakon njega, arhivska se djelatnost postupno počela oslobađati društva povijesne znanosti. I u povijesnoj je znanosti došlo do odmaka od klasičnog poimanja izvora. Arhivsko su gradivo počeli intenzivnije koristiti nepovjesničari i tako su se arhivi počeli zanimati za potrebe drugih istraživača, za kulturne svrhe, uključivo podršku uredskom poslovanju. Za arhive su počeli koristiti izraz memorija čovječanstva, a dostupnost arhiva se deklarira kao demokratsko pravo svake osobe. Arhivistika je zadnjih desetljeća napravila ogroman korak u svom razvoju i dobila međunarodno priznanje. Način rada s arhivskim gradivom povjesničare sam po sebi ne zanima, ali postoji indirektna veza između historiografiije i arhivistike. Cilj rada arhiva je to što povezuje arhivistiku s historiografijom. Za svoje potrebe arhivistika unapređuje povijest institucija. Pridružujem se Eliu Lodoliniju u njegovom vjerovanju, da su povijest i arhivistika dvije različite znanosti, iako obostrano korisne.

Ključne riječi

Hrčak ID:

10591

URI

https://hrcak.srce.hr/10591

Datum izdavanja:

18.2.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.809 *