Arhivski vjesnik, No. 42, 1999.
Izlaganje sa skupa
The succession of the state archives - to integrate and preserve displaced archives
Miljenko Pandžić
Sažetak
U članku autor iznosi neka osnovna načela po kojima se u europskim zemljama još od srednjega vijeka, pa sve do 20. st., zbog promjena vlasnika nekog dobra ili zbog promjena državnih granica, obavljala sukcesija arhivskoga gradiva. Danas su to načela provenijencije ili podrijetla arhivskoga gradiva, funkcionalne pertinencije arhivskoga gradiva neophodno potrebnog za nastavak redovnog poslovanja administracije novih država. Treće važno načelo je da arhivsko gradivo u slučaju sukcesije ostaje zajednička baština, čuva se u jednom državnom arhivu, dok sve zainteresirane zemlje - nove države, imaju slobodan pristup korištenju toga gradiva. Na takav način se raspravlja i planira primjena ovih načela i u stručnim razgovorima arhivskih stručnjaka, kao i na međudržavnim pregovorima, u slučaju sukcesije državnog arhiva bivše SFRJ, koja je upravo u tijeku. Na kraju članka autor navodi i tekst Zajedničkog priopćenja sa sastanka direktora državnih arhiva zemalja sljednica bivše SFRJ, održanoga u Arhivu Jugoslavije u Beogradu 17. listopada 1997. U tom Zajedničkom priopćenju direktori državnih arhiva zemalja sljednica bivše SFRJ izričito naglašavaju da "nemaju nikakvih suprotnih mišljenja", ponajprije o sljedeća tri temeljna arhivistička načela: 1. da je korištenje arhivskoga gradiva za sve građane zemalja sljednica jednako pod istim uvjetima, "prema zakonu i drugim arhivskim propisima", 2. da će se u pogledu arhivskoga gradiva bivše Jugoslavije primjenjivati načelo podrijetla tj. provenijencije, 3. da će se uz poštivanje načela provenijencije i načela cjelovitosti ("integriteta") fonda, izuzetno, u skladu s načelom "funkcionalne pertinencije", raspraviti i pitanje izvornih dokumenata koji se odnose na zemlje sljednice i na njihovo djelovanje. Konačno, na kraju Zajedničkog priopćenja u točki 4 kaže se da je "potrebno, što je prije moguće, izraditi pregled arhivskih fondova i stvaratelja arhivskoga gradiva federacije, bez obzira na kojem mjestu se to gradivo čuva". U posljednjoj, 5. točki Priopćenja izražava se stajalište direktorâ, prvenstveno kao arhivskih eksperata, da bi se rješavanje problema Državnog arhiva bivše Jugoslavije moglo ubrzati "ukoliko bi se izdvojilo od ostalih predmeta sukcesije" u cjelini, te da se elaboracija prijedloga rješenja tog pitanja povjeri državnim arhivima na osnovi međunarodne arhivske prakse i načela.
Ključne riječi
Hrčak ID:
10600
URI
Datum izdavanja:
18.2.2000.
Posjeta: 1.631 *