Ethnologica Dalmatica, Vol. 16 , 2007.
Izvorni znanstveni članak
TIBET - U ZEMLJI BOGOVA
Tomo Vinšćak
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Rad je nastao na temelju vlastitih terenskih istraživanja koje je autor poduzeo 1993., 1999., i 2006. godine na području Tibeta i u Nepalu gdje žive pripadnici tibetskog naroda. Ovdje se donose zapažanja iz prve ruke nadopunjeni podatcima iz relevantne literature i koja se odnose na tibetski budizam i bön.
Jedan od najčešće spominjanih svetih prostora na zemlji je i Tibet (Bod Yul) zemlja snijega s krova svijeta. U radu su pokazani pučki oblici tibetskog budizma, obredi, običaji, vjerovanja te hodočašća na sveta mjesta od kojih je gora Kailas najsvetija.
Tibetski budizam predstavlja treću grana mahāyānskog budizma. Nastao je u 8. stoljeću. To je složen vjerski fenomen koji uz budističku filozofiju i psihologiju sadrži dosta magije i praznovjerja.
Uz sljedbenike ortodoksnog budizma danas na Tibetu možemo susresti i pripadnike böna. Kao što je rečeno danas je to mješavina vjerovanja koja se razlikuje od izvornog böna i izvornih budističkih učenja. Prema predaji bön je došao iz zemlje zvane Shan Shun ili Žan Žun koja je u ranom srednjem vijeku postojala na prostoru današnjeg zapadnog Tibeta, Kašmira i sjeverne Indije. Danas je to religija na koju je uz brojna obilježja predbudističkog i narodnog vjerovanja dosta utjecao budizam, te se može reći da postoji više slojeva te religije ili više pojavnih oblika böna.
Kod svih naroda i u svima svjetskim kulturama postoji podjela vidljivog svijeta na one stvari, pojave i bića koja su sveta ili sakralna i ona koja su svjetovna ili profana. Postavlja se pitanje koje su to svete stvari pojedinim narodima i civilizacijama. Na prvome mjestu to su božanstva i božanska bića s vrhovnim božanstvom na čelu. U mnogih naroda, kao što je to slučaj u Tibetanaca, a isto tako i u Hrvata, svete su gore, vode, izvori, jezera, rijeke, posebno kamenje i pojedine vrste drveća. Razlog za to što su pojedine stvari svete leži u tome što nosioci tih vjerovanja misle da te stvari u sebi sadrže nešto od božanske prirode, tj da sadrže mitsku božansku energiju. Ono što je sveto na zemlji ljudi prepoznaju kao odraz nebeskog ili mitskog dolje na zemlji i u stvarnom krajobrazu. Sakralna interpretacija krajobraza je postupak kada se nebeska geografija, bolje reći nebopis, prenosi kao pečat dolje na zemlju.
Jedna od važnih obrednih radnji u životu svakoga Tibetanca jest obilaženje oko svetih mjesta vezanih uz temelje i korijene vjere. Dva su najsvetija odredišta u Tibetu koja svaki Tibetanac želi barem jednom u životu posjetiti: hram Jokhang u Lhasi i svetu goru Kailas.
Da bi se razumjelo puno značenje Kailasa i njegove fantastične okoline, čovjek ga mora promatrati ne samo sa zemljopisnog, kulturnog ili povijesnog stanovišta nego prije svega očima hodočasnika. Za onoga tko obavi khorru, obredni obilazak svete planine, uz punu predanost i sa savršenom duhovnom koncetracijom, smatra se da prolazi kroz puni krug života i smrti. Kailas je uvijek predstavljao mitsko i duhovno središte svijeta, on je gora nad gorama kojoj teže sve ljudske duše.
Ključne riječi
Hrčak ID:
108906
URI
Datum izdavanja:
18.11.2007.
Posjeta: 3.224 *