hrcak mascot   Srce   HID

Umjetnost riječi : Časopis za znanost o književnosti, Vol.54. No.1-2 Travanj 2010.

Izvorni znanstveni članak

Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića

Jakov Sabljić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku

Puni tekst: hrvatski, pdf (298 KB) str. 59-82 preuzimanja: 372* citiraj
APA 6th Edition
Sabljić, J. (2010). Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića. Umjetnost riječi, 54. (1-2), 59-82. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/109068
MLA 8th Edition
Sabljić, Jakov. "Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića." Umjetnost riječi, vol. 54., br. 1-2, 2010, str. 59-82. https://hrcak.srce.hr/109068. Citirano 19.10.2018.
Chicago 17th Edition
Sabljić, Jakov. "Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića." Umjetnost riječi 54., br. 1-2 (2010): 59-82. https://hrcak.srce.hr/109068
Harvard
Sabljić, J. (2010). 'Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića', Umjetnost riječi, 54.(1-2), str. 59-82. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/109068 (Datum pristupa: 19.10.2018.)
Vancouver
Sabljić J. Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića. Umjetnost riječi [Internet]. 05.04.2010. [pristupljeno 19.10.2018.];54.(1-2):59-82. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/109068
IEEE
J. Sabljić, "Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića", Umjetnost riječi, vol.54., br. 1-2, str. 59-82, travanj 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/109068. [Citirano: 19.10.2018.]

Sažetak
U radu se analiziraju imagološki aspekti romana Christkind (2003) Borisa Dežulovića. Djelo pripada korpusu suvremenih proznih tekstova u kojima se tematiziraju protokoli konceptualiziranja zbilje, granice i identiteta. Zato se naročita pozornost usmjerava na: a) osobitosti kulturno-povijesno uspostavljenih identitetnih sedimentacija, b) metageografiju (kvalifikative vezane uz pripadnost određenom zemljopisnom prostoru) i c) proces obrtanja takozvanog imperijalizma mašte aktualiziranjem literarnog imaginarija o Austriji, koji je po rezultirajućim geoantropološkim izvodima namjerice identičan rezoniranju prema zapadnocentričnoj matrici balkanističkog diskursa. Osim toga analizira se književna figura vampira, čija je čudovišnost u romanu posljedica geopolitike, odnosno subjektova pozicioniranja u kontekst određenog prostora – Balkana – koji se može sagledati kao projekcija zapadnoeuropskih kolektivnih tjeskoba i potisnute prošlosti. Pritom uvlačenje (izvan)fikcionalnih čitatelja u potragu za otkrivanjem navodnog ubojice/vampira također nije retorička igra, nego ozbiljna situacija kojom se naglašava kako praznovjerica, potaknuta upravo žanrovskim obrazovanjem gotskim romanom, posebice Drakulom (1897) Brama Stokera, usmjeruje negativno imaginiranje pojedinaca i skupina. Zbog toga u Christkindu nije važno konvencionalno strukturiranje fabule, nego konvencionalno strukturiranje egzistencije prema modelu obrnute mimeze. U tom se kontekstu subverzivna uloga figure vampira snažno manifestira u pogledu rastakanja prividno koherentnog »jastva« konstruiranog u odnosu na tobožnju »drugost«, odnosno ono što je »različito«, »nepoznato« i »strano«.

Hrčak ID: 109068

URI
https://hrcak.srce.hr/109068

Posjeta: 499 *