hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo

S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija

Morana Čale ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (132 KB) str. 183-202 preuzimanja: 319* citiraj
APA 6th Edition
Čale, M. (2012). S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija. Umjetnost riječi, 56 (3-4), 183-202. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/109215
MLA 8th Edition
Čale, Morana. "S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija." Umjetnost riječi, vol. 56, br. 3-4, 2012, str. 183-202. https://hrcak.srce.hr/109215. Citirano 27.01.2020.
Chicago 17th Edition
Čale, Morana. "S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija." Umjetnost riječi 56, br. 3-4 (2012): 183-202. https://hrcak.srce.hr/109215
Harvard
Čale, M. (2012). 'S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija', Umjetnost riječi, 56(3-4), str. 183-202. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/109215 (Datum pristupa: 27.01.2020.)
Vancouver
Čale M. S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija. Umjetnost riječi [Internet]. 2012 [pristupljeno 27.01.2020.];56(3-4):183-202. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/109215
IEEE
M. Čale, "S rubova. Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija", Umjetnost riječi, vol.56, br. 3-4, str. 183-202, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/109215. [Citirano: 27.01.2020.]

Sažetak
Po jezičnoj omeđenosti i simboličkoj moći marginalne književne kulture kao što je hrvatska razvile su osobitu obrambenu retoriku zakinutosti: za svoje nepoznate i nepriznate vrijednosti sklone su graditi zaštitne kriterije, koje opravdavaju svojom isključenošću iz povlaštenih kulturnih polja i potrebom da se suprotstave »simboličkome nasilju«, jer ih ono navodi da biraju između dviju mogućnosti: ili da priznaju epigonski položaj prema stranim uzorima, ili da se ukopavaju oko uvijek krhkih mitova o svojoj izvornosti. Neizvjesna perspektiva njihove neravnopravne borbe za preuređenje europskoga kanona, međutim, nameće pomisao o analogiji »slabosti« i »rubnosti« između odnosa malih nacionalnih kultura i pripadnih kolektivnih identiteta prema europskoj matici, odnosa između književnih i estetskih tvorevina prema ostalim društvenim praksama i, naposljetku, odnosa humanističkih znanosti, a napose studija književnosti, prema dominantnoj neoliberalističkoj predodžbi o unosnijim, isplativijim i ukratko korisnijim i važnijim znanstvenim disciplinama. Naime, svaka od tih triju skupina odnosa počiva na asimetričnoj binarnoj opreci između kanonskog i minornog,
uspješnosti i podbačaja, institucionaliziranog i potisnutog. Članak se bavi pitanjem može li se komparativno istraživanje nacionalne književnosti, pa i književnih pojava uopće, plodnije utemeljiti upravo na proučavanju naoko slabih aspekata svojega predmeta, odustajući od raznovrsnih programa »zbijanja redova«, a usredotočujući se na performativni potencijal pojedinih književnih tekstova odnosno opusa.

Hrčak ID: 109215

URI
https://hrcak.srce.hr/109215

Posjeta: 508 *