Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Polis i religija

Željko Senković orcid id orcid.org/0000-0001-6831-6130 ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 114 Kb

str. 151-160

preuzimanja: 705

citiraj


Sažetak

Autor u ovome članku razmatra suodnos političkog i religijskog područja u staroj Grčkoj, dvaju povezanih područja kroz koja se je očitovala blizina božanskog u stvarnosti. Svenarodsko pristupanje religiji uvjetovano je samom religijskom naravi polisa. Religija je ujedinjavala Grke u jedan polis, ali je razina zahtjeva koje su građani morali ispunjavati u svakodnevlju, može se reći, slična svojevrsnoj religijskoj posvećenosti. Kod Aristotela se o božanskom govori na dvije razine: 1) politička teologija ovisna od političkog uređenja i dopuštenih kultova u toj zajednici; 2) transpolitičko znanje o božanskom koje se ne bavi olimpijskim bogovima, nego onim božanskim koje je arche svega. Poštovanje zakona je vrlo važno za političku sferu, a oni su temeljeni i na posluhu spram običaja (ethos). Aristotel uvažava tradiciju jer deificira zakone, što je nužno zbog demosa i političke stabilnosti, budući demos ne dostiže do filozofije.

Ključne riječi

Hrčak ID:

1100

URI

https://hrcak.srce.hr/1100

Datum izdavanja:

3.6.2005.

Posjeta: 1.599 *