Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.045

Strategije samozaštite i stres na poslu kod zdravstvenih djelatnika

Valentina Košćak ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za traumatologiju i ortopediju, Av.Gojka Šuška 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Andreja Starčević ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za traumatologiju i ortopediju, Av.Gojka Šuška 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Tihana Harapin ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za traumatologiju i ortopediju, Av.Gojka Šuška 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Melita Mesar ; Klinička bolnica Dubrava, Zavod za traumatologiju i ortopediju, Av.Gojka Šuška 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Svrha: Istraživanje je provedeno tijekom 2012. godine, u Kliničkoj bolnici Dubrava [KBD] Zagreb, i to u Zavodu za ortopediju, Zavodu za traumatologiju i u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti [PZZ] na području Zagrebačke županije. U istraživanje je uključen 61 ispitanik [20 ortopedija; 20 traumatologija; 21 PZZ]. Ciljevi su: ad 1] Ispitati postoji li statistički značajna razlika u korištenju strategija samozaštite
između djelatnika triju različitih odjela; ad 2] Provjeriti postoji li povezanost korištenja strategija samozaštite, stresa i sociodemografskih obilježja ispitanika; ad 3] Predložiti plan jačanja strategija samozaštite kod zdravstvenih djelatnika s ciljem ublažavanja stresa.
Metoda: U istraživanju je u uporabi upitnik o strategijama samozaštite [Saakvitne i Pearlman, 1996], kao i upitnik s općim sociodemografskim obilježjima. Upitnik o strategijama samozaštite ispituje šest područja samozaštite. Ispitanici svoje procjene daju prema Likertovoj skali, i to vrijednostima od 1 do 5, pri čemu broj 1 označava da se nikada ne koriste tom strategijom, a broj 5 da se njome uvriježeno koriste.
Rezultati: Ispitanici se kao strategijom samozaštite najčešće koriste ravnotežom od strategija samozaštite, a najmanje je u uporabi fi zička samozaštita. Utvrđene su razlike u odnosu na vrstu radnog mjesta; djelatnici iz PZZ-a imaju najviše rezultate iz svih područja samozaštite, osim kod duhovne samozaštite, gdje najviši prosječan rezultat imaju djelatnici ortopedije. Rezultati dihotomne analize u odnosu na varijable samozaštite i vrstu radnog mjesta verifi ciraju da statistički značajna
razlika postoji u fi zičkoj samozaštiti, profesionalnoj samozaštiti i ukupnoj samozaštiti. Prema rezultatima statističke analize [t-test], iznalazi se statistički značajna razlika u psihološkoj samozaštiti, emocionalnoj i ukupnoj samozaštiti.
Zaključak: Najznačajniji čimbenici razlika između ispitanika jesu stupanj obrazovanje medicinskih sestara i radno mjesto. Potrebno je izraditi program sa svrhom boljeg poznavanja strategija samozaštite radi ublažavanja stresa u srednjoškolskom obrazovanju i specijalističkim i sveučilišnim studijima sestrinstva.

Ključne riječi

samozaštita; stres; edukacija; pacijent; sestra

Hrčak ID:

111145

URI

https://hrcak.srce.hr/111145

Datum izdavanja:

25.11.2013.

Posjeta: 2.261 *