Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece
Štefanija Munivrana
orcid.org/0000-0001-6819-7936
; Županijska bolnica Čakovec, I. G. Kovačića 1e, 40000 Čakovec, Hrvatska
Korana Čurić
; Županijska bolnica Čakovec, I. G. Kovačića 1e, 40000 Čakovec, Hrvatska
APA 6th Edition Munivrana, Š. i Čurić, K. (2013). Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece. Sestrinski glasnik, 18 (3), 199-202. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.047
MLA 8th Edition Munivrana, Štefanija i Korana Čurić. "Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece." Sestrinski glasnik, vol. 18, br. 3, 2013, str. 199-202. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.047. Citirano 19.04.2021.
Chicago 17th Edition Munivrana, Štefanija i Korana Čurić. "Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece." Sestrinski glasnik 18, br. 3 (2013): 199-202. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.047
Harvard Munivrana, Š., i Čurić, K. (2013). 'Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece', Sestrinski glasnik, 18(3), str. 199-202. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.047
Vancouver Munivrana Š, Čurić K. Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece. Sestrinski glasnik [Internet]. 2013 [pristupljeno 19.04.2021.];18(3):199-202. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.047
IEEE Š. Munivrana i K. Čurić, "Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece", Sestrinski glasnik, vol.18, br. 3, str. 199-202, 2013. [Online]. https://doi.org/10.11608/sgnj.2013.18.047
Sažetak Cilj je ove studije prikazati osobine atopijskog dermatitisa u male i predškolske djece u odnosu na starosnu dob pojave bolesti, spol, atopiju u obitelji, senzibilizaciju na inhalacijske i nutritivne alergene, duljinu dojenja, te analizirati povezanost atopijskog dermatitisa s pojavljivanjem simptomatologije respiratorne alergije [astme i alergijskog rinitisa].
Metoda: pregledano je 3719 kartona djece starosne dobi od prve do sedme godine, i to na području grada Čakovca. U istraživanje su uključena djeca sa simptomima atopijskog dermatitisa. Dijagnoza je postavljena temeljem kliničkih kriterija [osobna i obiteljska anamneza, fi zikalni pregled bolesnika], kožnim testovima i laboratorijskim parametrima. Djeca koja nisu bila do početka istraživanja
alergološki obrađena, upućena su na alergološku obradu.
Rezultati: U 90-ero djece [2,37%] dijagnosticiran je atopijski dermatitis. U odnosu na spol, znatno je više oboljele muške nego ženske djece [odnos 1,65:1], što upućuje na maternalni tip nasljeđivanja. Atopija je utvrđena u 45,55 % ispitanika.
Atopijski je dermatitis u 48,89% bolesnika bio udružen sa simptomima
respiratorne alergije. U većine ispitanika [67,77%] atopijski dermatis pojavio se do navršenog šestog mjeseca starosti. Preosjetljivost na nutritivne i inhalacijske alergene utvrđena je u 64,44% ispitanika, i to kao monosenzibilizacija ili polisenzibilizacija. U 76,7% ispitanika duljina dojenja bila je manja od šest mjeseci ili uopće dojenja nije bilo, a 15,55% ispitanika dojeno je duže od godinu dana.
Zaključak: rezultati naše studije upućuju da su rizični čimbenici za nastanak atopijskog dermatitisa pozitivna obiteljska anamneza, posebice s majčine strane, muški spol, senzibilizacija na nutritivne i inhalacijske alergene, dok je dojenje protektivni čimbenik za nastanak atopijskog dermatitisa.