hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“

Miljenko Aničić ; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (238 KB) str. 507-533 preuzimanja: 560* citiraj
APA 6th Edition
Aničić, M. (2013). Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“. Diacovensia, 21 (3), 507-533. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/111482
MLA 8th Edition
Aničić, Miljenko. "Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“." Diacovensia, vol. 21, br. 3, 2013, str. 507-533. https://hrcak.srce.hr/111482. Citirano 08.12.2021.
Chicago 17th Edition
Aničić, Miljenko. "Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“." Diacovensia 21, br. 3 (2013): 507-533. https://hrcak.srce.hr/111482
Harvard
Aničić, M. (2013). 'Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“', Diacovensia, 21(3), str. 507-533. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/111482 (Datum pristupa: 08.12.2021.)
Vancouver
Aničić M. Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“. Diacovensia [Internet]. 2013 [pristupljeno 08.12.2021.];21(3):507-533. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111482
IEEE
M. Aničić, "Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“", Diacovensia, vol.21, br. 3, str. 507-533, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111482. [Citirano: 08.12.2021.]

Sažetak
Suočena s mnogobrojnim i dubokim društvenim promjenama, Crkva si je na II. vatikanskom koncilu postavila zadatak da samoj sebi i suvremenom svijetu ponovno posvijesti i predoči bit kršćanske vjere. Pastoralna konstitucija „Gaudium et spes“ ne samo što odbacuje dualističku suprotstavljenost Crkve i svijeta, nego jasno ističe koncilsko otvaranje Crkve svijetu. O tom svijetu Koncil nudi jednu diferenciranu sliku s njegovim pozitivnim, ali i negativnim aspektima i izazovima. Jedan od tih izazova „Gaudium et spes“ naziva „autonomija zemaljskih stvari“. Ovaj članak nastoji se približiti toj, za modernoga čovjeka i današnji svijet, važnoj temi. Koncil razlikuje između relativne ili opravdane i apsolutne, odnosno neprihvatljive autonomije. Rasprava o toj temi puno je starija i seže u prva stoljeća kršćanstva, ali ju je zapravo tek II. vatikanski koncil na zadovoljavajući način definirao. Da bi se ova tema mogla ispravnije situirati, potrebno je uzeti u obzir i sliku čovjeka i svijeta, što je Koncil nudi, te također razmotriti ambivalentnost odnosa vjere i svijeta, Crkve i društva. Autonomija zemaljskih stvari obuhvaća širok spektar ljudskoga djelovanja. Crkva je svojedobno imala posebne teškoće s autonomijom na području znanosti, jer je dolazila u pitanje religiozno utemeljena slika svijeta, ali i zbog izričito antiteističkih polazišta nekih znanstvenika. Međutim, zahtjev za autonomijom proteže se i na druga područja. U članku su posebno obrađena pitanja autonomije znanosti, kulture, društvenoga i političkoga djelovanja te uloga laika. Autonomija zemaljskih stvari u svojemu prihvatljivom obliku pojavljuje se kao zahtjev kršćanske vjere. Time što razlikuje Stvoritelja od stvorenja kršćanska vjera tek omogućuje svjetovnost svijeta. Autonomija, koja prihvaća odnos s Bogom, pojavljuje se kao zaštita ljudske osobe i njezina dostojanstva, štiti ga od iluzije vlastite samousavršivosti. Konačno, autonomija omogućuje i Crkvi slobodu, ali i da bude mjesto slobode pred modernim oblicima ropstva.

Ključne riječi
Crkva; Gaudium et spes; autonomija zemaljskih stvari; znanost; kultura; politika; laik

Hrčak ID: 111482

URI
https://hrcak.srce.hr/111482

[engleski]

Posjeta: 1.290 *