hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.)

K. Kužić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3201-539X

Puni tekst: hrvatski, pdf (577 KB) str. 69-97 preuzimanja: 2.470* citiraj
APA 6th Edition
Kužić, K. (2012). GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.). Hrvatski meteorološki časopis, 47 (47), 69-97. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/115914
MLA 8th Edition
Kužić, K.. "GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.)." Hrvatski meteorološki časopis, vol. 47, br. 47, 2012, str. 69-97. https://hrcak.srce.hr/115914. Citirano 30.11.2021.
Chicago 17th Edition
Kužić, K.. "GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.)." Hrvatski meteorološki časopis 47, br. 47 (2012): 69-97. https://hrcak.srce.hr/115914
Harvard
Kužić, K. (2012). 'GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.)', Hrvatski meteorološki časopis, 47(47), str. 69-97. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/115914 (Datum pristupa: 30.11.2021.)
Vancouver
Kužić K. GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.). Hrvatski meteorološki časopis [Internet]. 2012 [pristupljeno 30.11.2021.];47(47):69-97. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/115914
IEEE
K. Kužić, "GRMLJAVINSKE OLUJE, UDARI GROMA I VATRA SV. NIKOLE U HRVATSKIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA (14.-18. st.)", Hrvatski meteorološki časopis, vol.47, br. 47, str. 69-97, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/115914. [Citirano: 30.11.2021.]

Sažetak
U radu je prikazano 113 grmljavinskih oluja, udara groma i pojava vatre sv. Nikole zabilježenih uz obalu i na Jadranskom moru u razdoblju od 1395. do 1794. godine. Navedene fenomene zabilježili su brodski putnici, ljetopisci i vrlo malim dijelom službene osobe. Grom je posvuda smatran sredstvom viših sila, pa je tako i puk u hrvatskim primorskim krajevima uz njegovu pojavu povezivao likove iz kršćanstva (Biblije) ili zla bića, kao vragove i vještice. Znanstvenici su u početku svoje prosudbe davali pozivajući se na Aristotela, ali kasniji osvrti i spisi baziraju se na empiričkim saznanjima (A. Dudić), pa se navode i krajevi s većim brojem
udara. U drugoj polovici 18. stoljeća eruditi kao I. Lovrić i J. Bajamonti bili su upoznati sa suvremenim rezultatima istraživanja B. Franklina, G. Beccarie i G. Toalda. Upravo je Bajamonti prvi predložio postavljanje gromobrana. Paralelno sa znanstvenicima, književnici su također rado uključivali grom kao čimbenika u svojim djelima, a puk je svoj doprinos dao nadijevanjem imena vrhovima i predjelima prema pojavama. Zapisi nisu iste kvalitete ni u opisnom
smislu, niti u pitanju kontinuiranosti, no ipak postoji zavidan broj onih iz kojih je moguće potpuno rekonstruirati vremensku situaciju. Isto je stanje i kod opisa žrtava udara groma, pa tako u par slučajeva možemo prepoznati karakteristične ozljede. Materijalne štete od atmosferskih pražnjenja podijeljene su na izravne i neizravne (eksplozija i požar).

Ključne riječi
grmljavinska oluja; grom; vatra sv. Nikole; vjerovanja; znanost; književnost; šteta/ozljeda; Hrvatska; Jadran

Hrčak ID: 115914

URI
https://hrcak.srce.hr/115914

Posjeta: 2.919 *