Izvorni znanstveni članak
ZUR KUNSTBÜNG AN DR WIENER AKADEMIE IN 18. JAHRHUNDERT – DIE PREISSTÜCKE
Klara Garas
; Budimpešta
Sažetak
Umjetničke vježbe na bečkoj Akademiji imale su presudno značenje za razvoj likovnih umjetnosti 18. stoljeća za cijelu srednju Europu. Iako postoje brojne rasprave o pojedinim djelima, a i cjelovita razmatranja, ipak su još mnogi problemi ostali otvorni i neistraženi. Osobito je oskudno naše znanje o djelima koja su nastala u neposrednoj vezi s akademskom nastavom, kao što su nagrađena djela i primljeni radovi. Iako je iz protokola ondašnjih izvještaja pregledan postupak dodjele nagrada i zahtjeva za primljene radove, djela su poznata samo u malom broju slučajeva. Ovdje želimo upravo taj nepoznati materijal, koliko je moguće, rekonstruirati i identificirati. Pomoćnik sekretara, A. Weinkopf dao je u svojoj 1783. godine objavljenoj Povijesti Akademije točan popis nagrađenih radova, kao i primljenih radova, počev od 1732. godine. Postupak i uvjeti ostali su desetljcćima nepromijenjeni : nagradni zadaci za svaku umjetničku klasu bili su objavljivani u novinan1a godinu dana unaprijed. Djela prijavljena u zadanom roku od osam dana bila su zatim osam dana izložena u dvoranama Akademije. Prvu nagradu osvojio bi onaj tko je dobio najviše glasova od profesora i članova Akademije. Dodjele nagrada bile su popraćene svečanostima, a novine su objavljivale opširne izvještaje s imenima sudionika i nagrađenih umjetnika. Nagrađena djela bila su pohranjena na čuvanje u Akademiji, a pripadajući nacrti ostajali su umjetnicima. Budući da je Akademiji od 1735. često mijenjala smještaj, sudbina djela bila je nepouzdana i ugrožena. Nakon što je 1759. pronađen trajni smještaj za ustanovu, bila su ta djela javno izložena. Prema Weinkopfovorn izvještaju iz 1783. godine tamo se nalazilo 105 primljenih i 56 nagrađenih radova. Iako su imena nagrađenih poznata, pojedina djela u klasi crtanja jedva se mogu konkretizirati, a samo se pojedini listovi mogu dovesti u vezu s akademijskim natječajem. Istraživanja u slikarskoj klasi su bila obimnija. Pojavljuju se tu imena koja su nam inače nepoznata, kao i imena kasnijih majstora. Mora se pri tom naglasiti da ta rana djela rijetko pokazuju obilježja kasnijih majstora, a i utjecaj akademijske nastave bio je još vrlo jak, pa je većina djela bila određena istim zahtjevima, modelima i uzorima. U Loj klasi su teme za natječaj, s rijetkim iznimkama, bile uzete iz Biblije, pri čemu su se navodili određeni dijelovi teksta. Poznati su nagrađeni autori i nazivi nagrađenih djela, ali se sva djela ne mogu identificirati. Nekim djelima se ipak može odrediti veza s natječajem bečke Akademije. Od 1754. godine je nastavak nagradnih natječaja na Akademiji za duži vremenski period prekinut. Tek nakon novog organiziranja i ujedinjena s Akademijom za crtanje i grafiku 1772. godine nastavila se praksa natjecanja do 1781. Od tog razdoblja radi se pak o, iz temelja promijenjenim principima. Postoje posebne nagrade (nagrada Gundel), izbor tema i stil je klasicističko-povijesni. Nagrađivanje je sve više gubilo na svom značenju, pa se za razdoblje pred kraj stoljeća može reći da je to samo bio faktor umjetničkog obrazovanja.
Ključne riječi
Hrčak ID:
116787
URI
Datum izdavanja:
12.10.1992.
Posjeta: 1.268 *