hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja

Mislav Ježić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (211 KB) str. 31-48 preuzimanja: 440* citiraj
APA 6th Edition
Ježić, M. (2013). Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja. Filologija, (60), 31-48. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/116917
MLA 8th Edition
Ježić, Mislav. "Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja." Filologija, vol. , br. 60, 2013, str. 31-48. https://hrcak.srce.hr/116917. Citirano 20.07.2019.
Chicago 17th Edition
Ježić, Mislav. "Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja." Filologija , br. 60 (2013): 31-48. https://hrcak.srce.hr/116917
Harvard
Ježić, M. (2013). 'Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja', Filologija, (60), str. 31-48. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/116917 (Datum pristupa: 20.07.2019.)
Vancouver
Ježić M. Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja. Filologija [Internet]. 2013 [pristupljeno 20.07.2019.];(60):31-48. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/116917
IEEE
M. Ježić, "Filozofija, mišljenje, kultura i jezik — neka opća razmatranja", Filologija, vol., br. 60, str. 31-48, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/116917. [Citirano: 20.07.2019.]

Sažetak
O odnosu filozofije i hrvatskoga jezika mogu se postavljati pitanja na različitim razinama:

Treba li u Hrvatskoj o filozofiji pisati na hrvatskome jeziku, ili na nekome drugome, svjetskome jeziku, npr. engleskome ili kineskome ili hindskome ili španjolskome? Ili oboje?

Pripadaju li u hrvatsku filozofiju sva djela hrvatskih auktora, ili samo ona koja su pisana hrvatskim jezikom, ili u nju ulaze i djela stranih i svjetskih auktora prevedena na hrvatski jezik?

Pripada li hrvatskoj kulturi i hrvatska filozofija ili ne?

Je li filozofija međunarodna struka u kojoj se treba postizati karijera i scijentometrijski utvrdiva »izvrsnost«, kao npr. u kemiji ili tehnologiji, ili je ona zauzeto misaono bavljenje temeljnim životnim, ontološkim, spoznajnim i ćudorednim pitanjima radi sebe samoga i radi drugih za koje ta pitanja mogu biti bitna? Jesu li to pitanja od osobne ili opće znatnosti, ili oboje?

Kako se filozofijska pitanja i razlaganja oblikuju u raznim jezicima i kako se prenose s jednoga u druge jezike?

Što je poticajno, a što ograničavajuće za mišljenje ako se filozofski tekst piše na vlastitu jeziku? Što je poticajno, a što ograničavajuće ako se piše na stranome jeziku?

Po čem su svjetski jezici svjetski, po čem je vlastit jezik vlastit i prisan, i ima li nešto po čem neki jezik jest ili nije »filozofijski«?

Ovaj rad raspravlja o pojmovima suprotnih jezičnih procesa: jezične mijene i jezičnoga razvoja. Pokazuje kako jezična mijena ugrožava i ograničava mogućnosti jezika, a jezični razvoj stvara i povećava mogućnosti jezika da izrazi kulturne ili duhovne sadržaje, vrijednosti, istančane osjećaje i razrađene misli, uključujući i filozofiju. Oba su procesa oprimjerena na klasičnim europskim jezicima, grčkome i latinskome, i na nekim suvremenima poput francuskoga, engleskoga, njemačkoga i hrvatskoga. Ti su jezici tijekom svoje povijesti očitovali jasne znake razgradnje sustava i propadanja u nekim razdobljima, kao i ponovne obnove i bogata razvoja u drugima. Složeno međudjelovanje europskih suvremenih i klasičnih jezika osposobilo ih je da se svi razviju u književne ili standardne jezike u svim funkcionalnim stilovima, ali na različitim osnovama i pomoću različitih jezičnih postupaka i sredstava. Svaki će od tih jezika nastaviti djelovati kao standardni jezik samo ako bude obuhvaćao sve funkcionalne stilove, a ako ne bude, postat će nepodoban za izraživanje i vlastite i međunarodne kulture.
Ovaj rad pokazuje i kako se hrvatski jezik izražuje u području filozofijskoga stila, čak i slobodnije od nekih velikih jezika. Stoga može biti dobrih razloga za hrvatske auktore da o filozofiji pišu na velikim svjetskim jezicima zato da bi postigli profesionalnu karijeru, ili pak da bi svoju poruku prenesli širemu čitateljstvu, ali jamačno ne zato da bi raz­rađenije ili istančanije izrazili filozofske misli. S druge strane, ima jednako dobrih razloga da pišu na hrvatskome jeziku da bi pridonesli hrvatskoj kulturi, ili da bi promišljali misli na opušteniji, prirodniji i vjerojatno stvaralački plodniji način.

Ključne riječi
filozofija; mišljenje; kultura; jezik

Hrčak ID: 116917

URI
https://hrcak.srce.hr/116917

[engleski]

Posjeta: 1.074 *