Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi

Branimir Belaj orcid id orcid.org/0000-0002-2334-9673 ; Filozofski fakultet u Osijeku
Branko Kuna orcid id orcid.org/0000-0002-4436-3749 ; Filozofski fakultet u Osijeku


Puni tekst: hrvatski pdf 317 Kb

str. 311-344

preuzimanja: 693

citiraj


Sažetak

U središtu je pozornosti ovoga rada redoslijed pridjevnih (premodifikacijskih), determinacijskih te kvantifikacijskih sastavnica višestrukosloženih imenskih sintagmi u hrvatskom jeziku. Metodologijom kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden i Dirven 2007) na nekoliko se tipičnih primjera najprije objašnjavaju značenjski aspekti koji uvjetuju neutralan redoslijed njihovih sastavnica, a zatim se preispituje manja ili veća neovjerenost pojedinih konstrukcija pri promjeni redoslijeda sastavnica. Ključnim semantičko-pragmatičkim čimbenikom koji uvjetuje veću ili manju ovjerenost takvih konstrukcija, a uvjetovanu promjenom redoslijeda sastavnica, smatra se referencija odnosno ‘usidrenje’ (engl. grounding) koja se odnosi na uspostavljanje „mentalnoga kontakta” sudionika govornoga čina s referentom imenske sintagme. S obzirom na to posebna se pozornost posvećuje značenjskim razlikama između elemenata referencije – determinatora, relativnih i neodređenih apsolutnih kvantifikatora – te pridjevnih premodifikatora i određenih apsolutnih kvantifikatora (brojeva) koji to nisu.

Ključne riječi

modifikatori, determinatori, apsolutni i relativni kvantifikatori, referencija

Hrčak ID:

117812

URI

https://hrcak.srce.hr/117812

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.393 *