Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Književnost i neznanje: funkcije lika Licide u Boškovićevim "Dijalozima o sjevernoj zori"

Snježana Husić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 776 Kb

str. 519-534

preuzimanja: 323

citiraj


Sažetak

U Dijalozima o sjevernoj zori (Dialogi sull’aurora boreale, 1748) Ruđera Boškovića pojavljuju se četiri imenovana lika: dva spomenuta i dva dramska lica. U svome uvodu u Dijaloge Bošković međutim provodi drukčiju kategorizaciju i ističe da je samo jedno od ta četiri »izmišljeno ime« (un nome finto) – Licida, s kojim razgovara Numenije, Boškovićev literarni alter ego. Za razliku od ostale trojice, koji su znanstvenici i također stvarne osobe onkraj teksta, fiktivni Licida prikazan je kao pastir neuk u pitanjima znanstvenih objašnjenja meteoroloških pojava. Nasuprot tom prvom dojmu, da se Licida ne uklapa u tako učeno društvo, on se pokazuje ključnim za oblikovanje Boškovićeva diskurza o sjevernoj zori, i to na najmanje dva načina: on je nužna poveznica na pastoralnu književnost i upravo svojim neznanjem pruža motivaciju za razgovor. Intertekstualno pozicioniranje Boškovićeva teksta, općenito unutar žanrovskoga sustava i prema poemi Carla Nocetija povodom kojega je nastao, nudi također uporišta za razmatranje specijalizacije različitih vrsta diskurza – književnog i znanstvenog, stihova i proze – koja se zbila u 18. stoljeću i kasnije.

Ključne riječi

Ruđer Bošković, pastoralna književnost, funkcija lika, motivacija diskurza, intertekstualnost

Hrčak ID:

118846

URI

https://hrcak.srce.hr/118846

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 710 *