Izlaganje sa skupa
Globalizacija: ekonomski problemi i patenti za život
Marijan Jošt
Sažetak
U ovom priopćenju podnijetom za Okruglim stolom Globalizacija i
nacionalna država u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu 8. ožujka 2000. godine, autor pristupa globalizaciji kao sinonimu za hegemonizam
i imperijalizam i na primjeru razvoja biotehnologije i genskog inženjerstva pokazuje
kako sprega između transnacionalnih korporacija i vlade Sjedinjenih Američkih
Država dovodi do ekonomske, političke i vojne instrumentalizacije biotehnologije i
njezine pretvorbe u svojevrstan biotehnološki imperijalizam. Institucionalni subjekti
procesa globalizacije bile bi transnacionalne korporacije, a institucionalne mehanizme
postizanja interesa tih kompanija čine Svjetska trgovinska organizacija
(WTO) i Međunarodni monetarni fond (IMF). To je rezultat promašaja neoliberalnog
pokusa čije se posljedice ogledaju u tome što globalizacija dovodi do ubrzanog
uništenja okoliša, povećavanja siromaštva, destabilizacije društva, rušenja financijskog
sistema nacionalnih država i ugrožavanja demokracije. Autor to pokazuje
raščlambom pokušaja najvećih transnacionalnih korporacija da kontrolu globalnog
snabdjevanja hranom, uz potporu američke vlade, ostvare potpunom zaštitom
patentnog prava pomoću tzv. terminatora tehnologija, odnosno ugradnjom takvog
sistema gena u biljku genetički modificirane sorte čijim se aktiviranjem, slično
bombi sa zadrškom, uništava klijavost sjemena. Ova je tehnologija namijenjena
zaštiti profita transnacionalnih korporacija, a vladi koja ima nad njom nadzor
omogućuje da “neposlušne” države baci na koljena. Zato je jedan od najvažnijih
preduvjeta ostvarenja socijalnog i ekonomskog napretka zemalja njihov nacionalni
ekonomski suverenitet.
Ključne riječi
biotehnološki imperijalizam; globalizacija; multinacionalne korporacije; patent na život
Hrčak ID:
120119
URI
Datum izdavanja:
8.12.2000.
Posjeta: 2.120 *