Prethodno priopćenje
Milanski edikt u kontekstu jedinstvene Crkve i društvenoga suživota u svoje vrijeme i danas
Jure Zečević
orcid.org/0000-0003-2591-1962
; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak
Autor shematski razlikuje tri “onovremena” modela ili koncepta odnosa prema religiji, svakoj ili pojedinoj, osobito prema kršćanstvu i Crkvi: Dioklecijanov, Konstantinov i Teodozijev koncept, te ih dovodi u korelaciju s našim vremenom. Na osnovi usporedbe koncepata odnosa prema religijama i konfesijama u 21. stoljeću s Konstantinovim i Teodozijevim konceptima u 4. stoljeću, može se zaključiti da je Konstantinov pluralistički koncept religijske slobode svih religija zasigurno prepoznatljivo bliži suvremenom mentalitetu i konceptu odnosa prema religiji od monističko-ekskluzivističkoga Teodozijevog koncepta povlaštene državne religije. Imajući u vidu sve naglašeniju suvremenu kršćanofobiju, religiofobiju i ksenofobiju, koje se manifestiraju ne samo u individualnim ekscesima nego i u politikama i javnim medijima određenih sredina i zemalja, katkad se stječe dojam da se suvremeni kronološki hod unatrag i odmak od Teodozijeva modela ne zaustavljaju samo na Konstantinovu modelu odnosa prema religiji nego postupno klize još dalje u prošlost, prema Dioklecijanovu “rješenju” kršćanskog pitanja. Nad time suvremeno društvo svakako treba bdjeti i utoliko je Konstantinov model odnosa prema religiji, ocrtan u Milanskom ediktu, i danas aktualan i inspirativan.
Ključne riječi
Milanski edikt; modeli odnosa prema religiji; Konstantin; jedinstvo Crkve; društvo; suživot
Hrčak ID:
120761
URI
Datum izdavanja:
8.5.2014.
Posjeta: 1.929 *