hrcak mascot   Srce   HID

Migracijske i etničke teme, Vol. 13 No. 1-2, 1997.

Izvorni znanstveni članak

Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja

Zoran Velagić ; Bjelovar, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 37-58 preuzimanja: 218* citiraj
APA 6th Edition
Velagić, Z. (1997). Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja. Migracijske i etničke teme, 13 (1-2), 37-58. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/126621
MLA 8th Edition
Velagić, Zoran. "Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja." Migracijske i etničke teme, vol. 13, br. 1-2, 1997, str. 37-58. https://hrcak.srce.hr/126621. Citirano 20.05.2019.
Chicago 17th Edition
Velagić, Zoran. "Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja." Migracijske i etničke teme 13, br. 1-2 (1997): 37-58. https://hrcak.srce.hr/126621
Harvard
Velagić, Z. (1997). 'Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja', Migracijske i etničke teme, 13(1-2), str. 37-58. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/126621 (Datum pristupa: 20.05.2019.)
Vancouver
Velagić Z. Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja. Migracijske i etničke teme [Internet]. 1997 [pristupljeno 20.05.2019.];13(1-2):37-58. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/126621
IEEE
Z. Velagić, "Razvoj hrvatskog etnonima na sjevernohrvatskim prostorima ranog novovjekovlja", Migracijske i etničke teme, vol.13, br. 1-2, str. 37-58, 1997. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/126621. [Citirano: 20.05.2019.]

Sažetak
Cilj je rada istražiti načine uporabe imena koja su hrvatski autori ranog novovjekovlja rabili pri imenovanju svog naroda, jezika i pisma, ponajviše hrvatskoga i slovinskog, ali jednako tako i ilirskog, dalmatinskog i bosanskog. U tu su svrhu analizirana ponajviše pisana djela tog razdoblja, jer samo su kroz njih autori mogli svoja viđenja prenijeti širim slojevima puka. Rad istražuje sjevernohrvatske prostore, no kako je tamošnji razvoj nužno uvjetovan stavovima i idejama prethodnika, u obzir je uzeta i glagoljaška tradicija, hrvatski protestanti, ozaljski književni krug, kao i istaknuti pojedinci poput Jurja Križanića ili Franje Glavinića. Od autora sa sjevernohrvatskih prostora najviše je pak pozornosti posvećeno Jurju Mulihu i Matiji A. Reljkoviću. Analizirani su ponajviše nazivi za jezik i narod, ali su počesto iznošene i druge ideje autora, primjerice o etnogenezi, valjanijem pravopisu, poželjnom jedinstvu u pisanju, porijeklu glagoljice itd. Rad također ispituje povijesno ozračje u kojem se pojavljuju ideje o slavenstvu ili ilirstvu, kao i povijesne okolnosti koje su uvjetovale uporabu različitih imena ili pak promjene pri toj uporabi (kao u poznatom seljenju hrvatskog etnonima s juga na sjever). U zaključku rada iznesena je pretpostavka (potkrijepljena navodima u tekstu) o postojanju svijesti o jedinstvu hrvatskog naroda i jezika u ranom novovjekovlju, iako taj jedinstveni narod nije uvijek nazivan hrvatskim imenom. Također, izneseno je da ta svijest nije bila proširena u širim slojevima naroda, baš kao što se ne može govoriti o strogim standardima hrvatskog jezika tog vremena jer je i jedno i drugo još uvijek prilično mutno i ovisi ponajviše o autoru-pojedincu.

Ključne riječi
hrvatski etnonim; Hrvati; rano novovjekovlje; sjeverna Hrvatska; glagoljaška tradicija; jezik

Hrčak ID: 126621

URI
https://hrcak.srce.hr/126621

[engleski]

Posjeta: 401 *