Izvorni znanstveni članak
ANALIZA AKUTNOG BUBREŽNOG ZATAJENJA TIJEKOM PETOGODIŠNJEG RAZDOBLJA U ZAVODU ZA NEFROLOGIJU I DIJALIZU KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA RIJEKA
LIDIJA ORLIĆ
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Rijeka, Hrvatska
IVANA MIKOLAŠEVIĆ
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Rijeka, Hrvatska
MARIN MLIČEVIĆ
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
TATJANA MIOČ
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
SARA GOLUBIĆ
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
KRISTINA LONČARIĆ
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
NINA LANČA
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
SANJIN RAČKI
; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za internu medicine, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Akutno bubrežno zatajenje (ABZ) javlja se u 5 % do 18 % hospitaliziranih bolesnika, a i do 30 % u jedinicama intenzivne skrbi. Cilj naše studije bio je analizirati incidenciju i uzroke ABZ u našem Centru tijekom petogodišnjeg razdoblja, analizirati karakteristike bolesnika i njihovih komorbidnih stanja te varijacije u laboratorijskim parametrima, duljinu hospitalizacije, primijenjenu terapiju i ishod liječenja. Tijekom petogodišnjeg razdoblja analizirali smo 316 bolesnika koji su zbog razvoja ABZ bili hospitalizirani na Zavodu za nefrologiju i dijalizu, KBC Rijeka. Podaci su dobiveni pretraživanjem medicinske dokumentacije. ABZ je bio uzrok u 8,2 % do 9,9 % hospitaliziranih bolesnika. Nije bilo statistički značajne razlike u spolu i dobi bolesnika, iako je vidljiv trend porasta starije populacije. Uzrok ABZ bio je najčešće prerenalne etiologije (56,1 % do 67,9 %). Najveći broj bolesnika bio je liječen konzervativnim mjerama (52,6 % do 71,4 %), a liječenje dijalizom bilo je potrebno u 12,5 % do 21,1 % bolesnika. Do smrtnog ishoda došlo je od 21,2 % do 30,4 % bolesnika, dok je potpuni oporavak bio u 30,5 % do 40,4 % bolesnika. Prosječna duljina hospitalizacije kretala se od 11,8 do 15,1 dana. Zaključuje se da je ABZ značajan uzrok hospitalizacije bolesnika. Nužno je rano prepoznavanje bolesti i adekvatno rano liječenje u cilju poboljšanja preživljenja, ali i poboljšanja oporavka bubrežne funkcije.
Ključne riječi
akutno bubrežno zatajenje; liječenje; ishod
Hrčak ID:
126796
URI
Datum izdavanja:
14.9.2014.
Posjeta: 2.554 *