Pregledni rad

DISOCIJACIJA I DETACHMENT KAO ODRAZ TRAUMATSKOG DOGAĐAJA NA ASPEKTE SEBSTVA

SLAVICA KOZINA ; Sveučilište u Splitu,Medicinski fakultet, Katedra za psihološku medicinu, Split, Hrvatska
MIRELA VLASTELICA ; Sveučilište u Splitu,Medicinski fakultet, Katedra za psihološku medicinu, Split, Hrvatska

Sažetak

U ovom se pregledu raspravlja o utjecaju traumatskog događaja na aspekte slike o sebi i self-konceptu. Opisani su
fenomeni detachment-a, traumatske memorije, disocijacije i (pre)narativnosti u sklopu preživljavanja traumatskog iskustva.
Uz psihodinamski pristup pregled uključuje suvremene spoznaje iz psihotraumatologije. S fenomenom detachment-a
neminovno se susrećemo kada je u pitanju traumatsko iskustvo. Njemu žrtve pribjegavaju u svrhu zaštite vlastitog sebstva
i slike o sebi kao „coping strategy“ pred potencijalnim „breakdown-om“. Koncepti poput „body-image“ i „self-image“
itekako su aktualizirani u traumatskom događaju, tim više što se neminovno odražavaju na self-esteem i public-esteem,
te uopće na kapacitet adaptacije na traumu. Temeljni self-koncept ovdje biva narušen ili srušen, a ego-identitetu prijeti
insuficijentno ili pak difuzno stanje raspada. Studije traumatskih životnih događaja upućuju na to da je zapamćivanje tih
događaja promjenjivo i podložno subjektivnim iskrivljavanjima. Disocijacija nastoji spriječiti strah od prisjećanja i u
mnogim slučajevima ona ne proizlazi iz pukog potiskivanja već iz smanjenih mentalnih kapaciteta zbog snažnih emocija.
Disocijativna depersonalizacija je posljedica alterirajućeg prekida dodira (‚detachment‘) između osobe i okoline. U
konteksu psihodinamskog razumijevanja ovih zbivanja primjerenim smatramo naglasiti značenje Kohutovog doprinosa
poimanju selfa i stvaranja novog identiteta.

Ključne riječi

detachment; self-image; self-koncept; traumatska memorija; disocijacija

Hrčak ID:

127726

URI

https://hrcak.srce.hr/127726

Datum izdavanja:

10.3.2014.

Posjeta: 2.845 *