Prethodno priopćenje
Statističko praćenje i neka kvantitativna obilježja jugoslavenske vanjske migracije
Ivo Nejašmić
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U prvom dijelu rada dat je pregled statističkog praćenja jugoslavenske vanjske migracije: osvrt na ranija razdoblja, suvremeno stanje te potrebe i mogućnosti. Zaključeno je da do Prvoga svjetskog rata registriranje migracijskih tokova nije bilo ni prikladno niti potpuno. Nakon stvaranja Jugoslavije došlo je do poboljšanja na tom planu (po prihvaćenim međunarodnim načelima), ali je i dalje egzistirao problem potpunog obuhvata. Poslije Drugoga svjetskog rata statističko praćenje vanjske migracije čak nazaduje u odnosu na predratno razdoblje. Obilježja vanjske migracije stanovništva obuhvaćena su tek Popisom 1971, a kako je time dobiven samo presjek stanja to znači da popisni podaci nisu dovoljni za temeljito proučavanje dinamičnog procesa. Statistički se ne prati kretanje i obujam izlaznih i ulaznih (povratnih) tokova, a niti druga kvantitativna obilježja suvremene vanjske migracije iz Jugoslavije. Neke institucije vode specifičnu evidenciju, ali svaka obuhvaća samo dio migracijskog kontingenta. U prevladavanju nepovoljnog stanja mogući je izlaz u formiranju registra stanovništva za cijelu zemlju (pripreme su u toku) i unošenju podataka o vanjskoj migraciji.
U drugom dijelu rada autor procjenjuje izlazni i ulazni tok vanjske migracije iz SFR Jugoslavije i SR Hrvatske, migracijski saldo te ukupan broj radnika – vanjskih migranata krajem svake godine u razdoblju od 1967. do 1985. godine. Procjenjuje da je krajem 1985. bilo oko l 000 000 jugoslavenskih vanjskih migranata, od čega je oko 600 000 radnika, a 400 000 članova obitelji. Adekvatan broj za SR Hrvatsku iznosi oko 235 000, od čega je oko 145 000 radnika a 90 000 članova obitelji.
Ključne riječi
vanjska migracija; Jugoslavija; Hrvatska
Hrčak ID:
128666
URI
Datum izdavanja:
31.12.1987.
Posjeta: 1.163 *