hrcak mascot   Srce   HID

Acta medica Croatica, Vol. 68 No. Suplement 1, 2014.

Ostalo

ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA

MARIN MARINOVIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za kirurgiju, Zavod za traumatologiju, Rijeka, Hrvatska
NERA FUMIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za kirurgiju, Zavod za traumatologiju, Rijeka, Hrvatska
STANISLAVA LAGINJA ; University Hospital Center, Clinical Department of Surgery, Rijeka, Croatia
ALDO IVANČIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za kirurgiju, Zavod za torakalnu i vaskularnu kirurgiju, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (87 KB) str. 95-101 preuzimanja: 260* citiraj
APA 6th Edition
MARINOVIĆ, M., FUMIĆ, N., LAGINJA, S. i IVANČIĆ, A. (2014). ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA. Acta medica Croatica, 68 (Suplement 1), 95-101. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/128729
MLA 8th Edition
MARINOVIĆ, MARIN, et al. "ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA." Acta medica Croatica, vol. 68, br. Suplement 1, 2014, str. 95-101. https://hrcak.srce.hr/128729. Citirano 22.02.2019.
Chicago 17th Edition
MARINOVIĆ, MARIN, NERA FUMIĆ, STANISLAVA LAGINJA i ALDO IVANČIĆ. "ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA." Acta medica Croatica 68, br. Suplement 1 (2014): 95-101. https://hrcak.srce.hr/128729
Harvard
MARINOVIĆ, M., et al. (2014). 'ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA', Acta medica Croatica, 68(Suplement 1), str. 95-101. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/128729 (Datum pristupa: 22.02.2019.)
Vancouver
MARINOVIĆ M, FUMIĆ N, LAGINJA S, IVANČIĆ A. ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA. Acta medica Croatica [Internet]. 2014 [pristupljeno 22.02.2019.];68(Suplement 1):95-101. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128729
IEEE
M. MARINOVIĆ, N. FUMIĆ, S. LAGINJA i A. IVANČIĆ, "ALGORITAM PRIMJENE DEBRIDMANA", Acta medica Croatica, vol.68, br. Suplement 1, str. 95-101, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128729. [Citirano: 22.02.2019.]

Sažetak
Porastom očekivane životne dobi povećava se broj starijih osoba u populaciji. Uz povećanu životnu dob, raste i incidencija od ozljeđivanja. porast komorbiditeta (poremećaji cirkulacije, dijabetes melitus, metabolički disbalansi, itd.) dodatno utječe na smanjenje biološkog potencijala regeneracije tkiva, što pak vodi daljnjem porastu broja kroničnih rana. one su značajan zdravstveno-sociološki i ekonomski problem za društvo. Zahtijevaju značajan angažman medicinskog i nemedicinskog osoblja u prehospitalnim i hospitalnim ustanovama, troše značajne materijalne i nematerijalne resurse te rezultiraju smanjenom kvalitetom života bolesnika i njegove obitelji odnosno skrbnika. debridement je krucijalni medicinski postupak u liječenju akutnih i kroničnih rana. rezultat debridmana je uklanjanje svih prepreka u rani i neposrednoj okolini rane, koje opstruiraju odvijanje fizioloških procesa u cijeljenju rane. debridement se ponavlja prilikom svakog previjanja rane kada ima indikacija za njegovu primjenu. postoji više vrsta debridmana. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Metodu debridmana određuje liječnik ili druga stručna educirana osoba na osnovi karakteristika rane i u skladu sa svojom stručnosti i mogućnostima. U istoj rani mogu se kombinirati razne vrste debridmana s ciljem što bržeg i kvalitetnijeg cijeljenja rane.

Ključne riječi
akutna rana; kronična rana; vrste debridmana; cijeljenje rane

Hrčak ID: 128729

URI
https://hrcak.srce.hr/128729

[engleski]

Posjeta: 415 *