hrcak mascot   Srce   HID

Migracijske i etničke teme, Vol.2 No.2 Studeni 1986.

Prethodno priopćenje

Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi

Aleksa Milojević ; Ekonomski institut, Banja Luka, Jugoslavija

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 53-63 preuzimanja: 162* citiraj
APA 6th Edition
Milojević, A. (1986). Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi. Migracijske i etničke teme, 2 (2), 53-63. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/128783
MLA 8th Edition
Milojević, Aleksa. "Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi." Migracijske i etničke teme, vol. 2, br. 2, 1986, str. 53-63. https://hrcak.srce.hr/128783. Citirano 21.10.2018.
Chicago 17th Edition
Milojević, Aleksa. "Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi." Migracijske i etničke teme 2, br. 2 (1986): 53-63. https://hrcak.srce.hr/128783
Harvard
Milojević, A. (1986). 'Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi', Migracijske i etničke teme, 2(2), str. 53-63. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/128783 (Datum pristupa: 21.10.2018.)
Vancouver
Milojević A. Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi. Migracijske i etničke teme [Internet]. 28.11.1986. [pristupljeno 21.10.2018.];2(2):53-63. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128783
IEEE
A. Milojević, "Druga generacija migranata ili potreba izgradnje realne migracijske slike o sebi", Migracijske i etničke teme, vol.2, br. 2, str. 53-63, studeni 1986. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128783. [Citirano: 21.10.2018.]

Sažetak
U prvom dijelu ovoga rada autor prilazi problematici druge generacije migranata jer smatra da diskusija o djeci migranata može doprinijeti stvaranju realne slike o migraciji, tj. o izmjeni migracijskog sadržaja. Radna migracija u izvjesnoj mjeri postaje iseljenička, no u obrazovnom pogledu djeca migranata čak su lošije pripremljena za budućnost u imigracijskim zemljama od roditeljske generacije. Osim toga, u njih je opterećenje problemom identiteta naglašenije nego u roditeljskoj generaciji. Opada želja za povratkom u zemlju porijekla (roditelja), mada djeca migranata ne prihvaćaju potpuno ni zemlju prijema. Ta dilema zapravo je dio ukupnih izmjena migracijskih kvaliteta. S time u vezi, u drugom dijelu rada autor problematizira pitanje privremenosti boravka u inozemstvu. Tumači da jugoslavenski migranti imaju vrlo dug migracijski staž u inozemstvu, da imaju visok stupanj asimiliranosti u zemljama prijema i da su povratni tokovi, unatoč željama samih migranata i naporima Jugoslavije, ispod prosjeka. Migracija, dakle, teži trajanju, a koncept privremenosti ne odražava stvarno stanje nego politiku. Autor smatra da treba otvoriti potpuniju diskusiju jer je jugoslavenska migracijska politika u zaostatku s obzirom na migracijske politike razvijenih (imigracijskih) zemalja. Ona se drži početnih načela da je migracija konjunkturna pojava dok su takvo polazište napustile politike imigracijskih zemalja, koje sada žele integrirati i asimilirati posebno drugu generaciju migranata jer su svjesne uloge mladih u razvoju. Autor zaključuje da treba izići na teren migracijske stvarnosti i izgraditi realniju migracijsku sliku.

Ključne riječi
djeca migranata; identitet; migracijska politika; Jugoslaveni

Hrčak ID: 128783

URI
https://hrcak.srce.hr/128783

[engleski]

Posjeta: 306 *