Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Siromaštvo i bogatstvo pred izazovima ideologiziranja

Nenad Polgar ; Katholisch-Theologische Fakultät, Universität Wien, Wien


Puni tekst: hrvatski pdf 344 Kb

str. 559-576

preuzimanja: 959

citiraj


Sažetak

Da bi se uputilo na idejnu podlogu ovoga rada moramo započeti postavljajući pitanje smije li, i može li, bogata Crkva govoriti o siromaštvu? Objašnjavajući pozadinu toga pitanja, autor primjećuje da izravan odgovor na nj, bilo u vidu radikalne kritike Crkve bilo u vidu tvrdokorne apologije, zapravo vodi u površnost kojom se, doduše, mogu puniti novinski stupci, ali koja osim toga ne postiže ništa drugo. Prema tome, ovaj rad teži izbjeći takvu površnost te, umjesto toga, prodrijeti do srži uvodnog pitanja, dopuštajući tom pitanju da diktira strukturu rada. Ta se temeljna metodološka nakana očituje u trima usko povezanim dijelovima ovoga rada. U prvom dijelu, koji se bavi definiranjem pojmova i konteksta rasprave, autor najprije traga za pobližim određenjem onih pojmova koji se ili eksplicitno spominju u uvodnom pitanju (bogatstvo i siromaštvo) ili proizlaze (ideologija) iz konteksta u kojem se ono postavlja. Dok prvi dio već sam po sebi očituje kompleksnost spomenutih pojmova i uvodnog pitanja, koji potvrđuju potrebu za ozbiljnijom analizom, drugi dio s temom legitimnosti (suvremenosti) crkvenog/teološkog govora o siromaštvu i bogatstvu produbljuje njihovu kompleksnost tragajući za teološkim određenjem pojmova bogatstva i siromaštva. Osim toga, taj dio ujedno opravdava teološki govor o stvarnosti siromaštva i bogatstva, primjenjujući kriterij vjernosti izvorima vjere i podsjećajući na narav teologije. Konačno, posljednji i ključni dio ovog rada tematizira kontekstualnu uvjerljivost crkvenog/teo-loškog govora o bogatstvu i siromaštvu i stavlja teološki legitimitet takva govora u širi okvir, izlažući ga javnom diskursu pod pretpostavkom da sam legitimitet nije dovoljan. Problematizirajući može li bilo koji govor (uključujući teološki govor) izbjeći ideologiziranje te, ukoliko može, što to znači za teologiju i crkvenu praksu unutar njih samih i u njihovu odnosu prema svijetu, u tom posljednjem dijelu dolazi se do zaključka da kontekstualna uvjerljivost teološkog govora i crkvene prakse nije puki dodatak tome govoru, već naličje njihove legitimnosti, odnosno vjernosti evanđeoskom pozivu.

Ključne riječi

siromaštvo; bogatstvo; ideologija; teologija; legitimnost; kontekstualna uvjerljivost; samokritika

Hrčak ID:

129342

URI

https://hrcak.srce.hr/129342

Datum izdavanja:

4.11.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.845 *