hrcak mascot   Srce   HID

Ars Adriatica, No.4 Prosinac 2014.

Pregledni rad

Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku

Pavuša Vežić ; Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 63-74 preuzimanja: 655* citiraj
APA 6th Edition
Vežić, P. (2014). Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku. Ars Adriatica, (4), 63-74. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/130711
MLA 8th Edition
Vežić, Pavuša. "Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku." Ars Adriatica, vol. , br. 4, 2014, str. 63-74. https://hrcak.srce.hr/130711. Citirano 17.11.2018.
Chicago 17th Edition
Vežić, Pavuša. "Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku." Ars Adriatica , br. 4 (2014): 63-74. https://hrcak.srce.hr/130711
Harvard
Vežić, P. (2014). 'Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku', Ars Adriatica, (4), str. 63-74. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/130711 (Datum pristupa: 17.11.2018.)
Vancouver
Vežić P. Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku. Ars Adriatica [Internet]. 2014 [pristupljeno 17.11.2018.];(4):63-74. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/130711
IEEE
P. Vežić, "Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku", Ars Adriatica, vol., br. 4, str. 63-74, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/130711. [Citirano: 17.11.2018.]

Sažetak
Romanička katedrala u Dubrovniku nalazila se na mjestu starije bizantske crkve. Stradala je u potresu 1667. godine. Potom je nad ostacima romaničke izgrađena barokna bazilika. O prostornim prikazima one romaničke na slikama i reljefima Grada nastalima prije “Velike trešnje” pisala je M. Rajković već 1949. godine, a o prikazima Dubrovnika općenito u slikarstvu, gdje je vidljiva i katedrala u vremenima prije katastrofalnog potresa, pisala je V. Gjukić-Bender 1999. godine. Međutim, stvarne ostatke te bazilike otkrio je tek J. Stošić osamdesetih godina 20. stoljeća. Tada je stečena vjerodostojna spoznaja plana bazilike te raspored njenih konstruktivnih i arhitektonskih elemanata na razini tlocrta.
Autor ovog rada prožima podatke iz stvarnih ostataka katedrale s onima na njenim prikazima u povijesti nastalim prije “Velike trešnje”. Pozornost poklanja bazilici zabilježenoj na crtežu Dubrovnika iz 1486. godine Konrada von Grünemberga iz Konstanza, dokumentu koji nije bio poznat sredinom prošloga stoljeća, a u velikoj mjeri potvrđuje izgled katedrale zabilježene na nešto starijem modelu Grada u ruci lika Sv. Vlaha na srebrenom reljefu “parca” iz sredine 15. stoljeća. Važni su i opisi katedrale: onaj iz 1440. godine Lukanca Filipa de Diversisa, te onaj iz 1494. godine Milanca Pietra Casole, a uz njih svakako i prikaz crkve na modelu Grada u ruci Sv. Vlaha na slici s njegovim likom, djelu slikara Lovre Dobričevića iz druge polovine 15. stoljeća, zatim začelje katedrale prikazano na sličnom modelu u rukama “parca” na triptihu slikara Nikole Božidarevića, djelu nastalom oko 1500. godine, te bočni zid i začelje naslikano na modelu Grada u rukama Sv. Vlaha na triptihu s Lapada slikara Pietra di Giovannia.

Ključne riječi
ikonografija; katedrala; romanika; Dubrovnik

Hrčak ID: 130711

URI
https://hrcak.srce.hr/130711

[engleski]

Posjeta: 954 *