Ars Adriatica, No. 4, 2014.
Prethodno priopćenje
Nekoliko bilješki o Nikoli Firentincu i nadgrobnoj ploči kanonika Sturariusa
Samo Štefanac
orcid.org/0000-0001-7679-9320
; Oddelek za umetnostno zgodovino, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija
Sažetak
Značajna dopuna opusa Nikole Firentinca (djelovanje dokumentirano između 1464. i 1505.) je nadgrobna ploča kanonika Mateja Sturariusa u Zadarskoj crkvi Gospe Maslinske, koju je umjetniku atribuirao Ivo Petricioli. Iz natpisa na ploči razabiremo da je spomenuti kanonik, bliski suradnik nadbiskupa Maffea Vallaressa, dao izraditi spomenik još za života, ali pošto nije poznata godina njegove smrti, to nažalost ne daje oslonac za njezinu dataciju. Detaljnija analiza ploče daje međutim nove argumente u prilog tezi da se je Nikola Firentinac umjetnički formirao u Donatellovoj kasnoj radionici: na to upućuje prije svega usporedba zadarske ploče s Donatellovim nadgrobnim pločama poput ploča Giovannija Crivellija (Rim, S. Maria in Aracoeli), pape Martina V. (Rim, S. Giovanni in Laterano), a najbliža je ploča biskupa Giovannija Peccija (Siena, katedrala), koju novija literatura datira u kasne četrdesete godine 15. stoljeća. Za spomenutu ploču su karakteristična brojna inovativna likovna rješenja u smislu prilagođivanja figure i arhitektonskog okvira za pogled odozdo, a ona je bila i značajan izvor inspiracije za brojne sienske kipare (npr. Urbano da Cortona, Giovanni di Stefano), koji pri izradi nadgrobnih ploča druge polovice 15. stoljeća preuzimaju Donatellovu kompoziciju ili pojedine njezine djelove. Kod Nikoline zadarske ploče možemo također primjetiti oslonac na Donatella ali ne u smislu doslovnog kopiranja nekih dijelova, već primjenom srodnih principa komponiranja. U to najviše uvjerava motiv dvaju grbova na gornjem dijelu ploče, koji su na donatellovski način prikazani u perspektivi, ali ih na djelima Donatella i njegovih sljedbenika ne nalazimo u istoj ulozi. Oslonac na siensku ploču također otvara pitanje o mogućnosti Nikolinog boravka s Donatellom u Sieni (1457. – 1461.), što s obzirom na poznatu kronologiju njegovog rada nije isključeno. Zbog relativno loše sačuvane površine ploče ostaje također otvoreno pitanje, da li ju je izradio Nikola vlastoručno ili uz pomoć radionice, ali budući da je kompozicija bez sumnje njegova, ovo pitanje ostaje sekundarno.
Ključne riječi
Nikola Firentinac; Zadar; Sturarius; kasno petnaesto stoljeće; nadgrobni spomenik
Hrčak ID:
130738
URI
Datum izdavanja:
19.12.2014.
Posjeta: 1.854 *