Izvorni znanstveni članak
ISPITIVANJE POVEZANOSTI EMOCIONALNE INTELIGENCIJE I NASILJA MEĐU ŠKOLSKOM DJECOM
Kristina Krulić
; Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Hrvatska
Tena Velki
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska
Sažetak
Velik broj istraživanja koja se bave problematikom vršnjačkog nasilja na-stoji otkriti zaštitne faktore koji će smanjiti njegovu učestalost, a jedan je od tih fak-tora i emocionalna inteligencija. Dosadašnja istraživanja pronašla su najznačajniju povezanost vršnjačkog nasilja sa sposobnošću upravljanja emocijama, sposobnošću zauzimanja tuđe perspektive te sposobnošću prepoznavanja i razumijevanja osjećaja, no dobiveni rezultati razlikuju se ovisno o metodama korištenim za operacionaliza-ciju vršnjačkog nasilja i emocionalne inteligencije. Cilj ovog istraživanja bio je pro-vjeriti postoji li povezanost između nasilnog ponašanja i emocionalne inteligencije kod djece osnovnoškolske dobi. U tu su svrhu na uzorku od 158 učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole (50% djevojčica i 50% dječaka) primijenjeni Upitnik o na-silju među školskom djecom – samoprocjena djece (UNŠD), Upitnik o nasilju među školskom djecom – procjena nastavnika (UNDŠ-N), Test emocionalne inteligencije (ATTEI) i Upitnik emocionalne regulacije i kontrole (ERIK). Dobiveni rezultati pot-vrđuju postojanje negativne povezanosti između emocionalne inteligencije (ATTEI) i stupnja počinjenog nasilja procijenjenog i od strane učenika i od strane nastavnika, no nije potvrđena statistički značajna povezanost sa stupnjem doživljenog nasilja. Također je utvrđena pozitivna povezanost nemogućnosti emocionalne regulacije i kontrole (ERIK) i stupnja doživljenog i počinjenog nasilja procijenjenog od strane samih učenika, dok nema značajne povezanosti s procjenama nastavnika. Utvrđena odstupanja od dosadašnjih istraživanja mogu se objasniti neutvrđenošću jasne pove-zanosti između doživljenog nasilja i emocionalne inteligencije, različitim metodama za procjenu emocionalne inteligencije i vršnjačkog nasilja te nepostojanjem jedin-stvenog kriterija za određivanje točnog odgovora u ATTEI-u. Preporuka za buduća istraživanja ide u smjeru uspoređivanja rezultata na različitim mjerama procjene oba konstrukta s ciljem provjere važnosti uloge različitih sposobnosti u okviru emocio-nalne inteligencije za predviđanje i objašnjavanje pojave vršnjačkog nasilja.
Ključne riječi
vršnjačko nasilje; emocionalna inteligencija; metode procjene; počinjeno nasilje; doživljeno nasilje
Hrčak ID:
131204
URI
Datum izdavanja:
10.12.2014.
Posjeta: 5.960 *