Skoči na glavni sadržaj

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, No. 3., 2014.

Pregledni rad

Peićevi zavičajnici

Vesna Vlašić orcid id orcid.org/0000-0003-1211-7882 ; Požega, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 301 Kb

str. 31-38

preuzimanja: 399

citiraj

Sažetak

Tijekom dugog vremenskog razdoblja (od 1953. do 1999. god.) Matko Peić pisao je eseje i feljtone o svojim zavičajnicima. Njegovi tekstovi objavljivani su u Vjesniku u srijedu, Vjesniku, Narodnom listu, Globusu, Kulturnom radniku, Otkrićima, Telegramu, Republici, Požeškom zborniku, Glasu Slavonije, Požeškom listu, Euro Cityu, Slavoniji i Večernjem listu. Dotakao se Matko požeških povjesničara od prvog poznatog Franje Ksavera Pejačevića do Dragutina Pavličevića. Zanimao se za geografe putopisce od Jakoba Pejačevića do Karla Bošnjaka, te za pisce u čijem je fokusu bila botanika. Svoje mjesto u feljtonima Matka Peića našao je i lingvistički genij Vjekoslav Babukić. U esejima se bavio požeškim piscima od velikog Antuna Kanižlića preko ostalih pisaca XVIII. i XIX stoljeća: Franjo Sebastijanović, Antun Nagy, Franjo Ciraki, Miroslav Kraljević, Josip Eugen Tomić, Janko Jurković, Vilim Korajac, Napoleon Špun Strižić, Zdenka Marković, Dobriša Cesarić, Zlata Kolarić Kišur, Boro Pavlović, Branko Živković, Dubravko Jelčić i drugi. Nižući književnike zavičajnike Peić ističe posebnu vrijednost slavonske književnosti koja se očituje u vjernosti zemlji i sveprisutnost prirode i čovjeka. Ono što karakterizira stvaralaštvo zavičajnika jest čisti, kristalni jezik te izbor motiva. Posebno mjesto Peićevog interesa u bavljenju zavičajnicima zauzima slikar Miroslav Kraljević. Peić iznosi mnoštvo zanimljivih podataka o Kraljevićevoj požeškoj obitelji (stric Laca, stric Dušan, teta Lujka), naznačava njihovu veliku ulogu u Kraljevićevom slikarskom razvoju te postavlja tezu da bez njih Kraljević ne bi bio Kraljević. Pišući o Kraljeviću Peić je znalački uspostavljao veze s drugim područjima umjetnosti. Matko spominje i svoje zavičajnike u području glazbe i kazališne umjetnosti (Vilim Just, Vilma Nožinić, Ervina Dragman i Mia Oremović). Iz Peićevih tekstova proizlazi da bi afirmacija stvaralaštva navedenih osoba bila vjerojatno slabija da u pozadini njihove osobne povijesti ne stoji Požega, grad na Orljavi sa svojim originalnim geografskim položajem, kulturom i nadasve kako sam Peić kaže još originalnijim mentalitetom.

Ključne riječi

zavičajnici; Požega; književnost; umjetnost; zemlja

Hrčak ID:

133753

URI

https://hrcak.srce.hr/133753

Datum izdavanja:

17.4.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.121 *