Prethodno priopćenje
Edo Schön i najamna poslovno-stambena arhitektura Viktora Kovačića
Zlatko Jurić
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Anamarija Zubović
; Samostalna istraživačica
Sažetak
U razdoblju od 1900. do 1945. objavljena je brojna kritička literatura o Viktoru Kovačiću, približno 56 naslova, koja se bavila monografskim prikazima djela ili značenjem njegove arhitekture u prvoj polovini 19. stoljeća.1 Posebno mjesto zauzimaju velike monografske sinteze Ede Schöna, Ljube Babića i Gjure Szabe objavljene 1927. i 1928. godine.2 Schön i Szabo pripadali su Kovačićevoj generaciji arhitekata i kritičara koji su bili rođeni 1870-ih godina. Babić je bio znatno mlađi i pripadao je generaciji rođenoj 1890-ih godina. Zajednička teorijska poveznica E. Schöna, Gj. Szabe i Lj. Babića beskompromisna je negativna kritika djelovanja I. Kršnjavoga, H. Bolléa te radikalni i konačni prekid s arhitekturom historicizma. Povezivala ih je teorijska misao da je arhitektura u Hrvatskoj zbog jalovosti historicizma po kvaliteti neupitno zaostajala za suvremenom europskom arhitekturom. Tek nas je Kovačićevo arhitektonsko djelo ponovno povezalo s kreativnim zbivanjima. Za svu trojicu, unatoč prisutnim razlikama u mišljenju, Viktor Kovačić je bio najveći arhitekt moderne koji je hrvatsku arhitekturu suvereno priključio visokim europskim standardima.
Ključne riječi
Zagreb; V. Kovačić; najamne poslovno-stambene zgrade; E. Schön; D. Kahle; V. Mikić
Hrčak ID:
134161
URI
Datum izdavanja:
5.3.2014.
Posjeta: 2.601 *