hrcak mascot   Srce   HID

Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, No.6-7 Prosinac 1994.

Izvorni znanstveni članak

IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO

Miroslav Kurelac

Puni tekst: hrvatski, pdf (8 MB) str. 101-116 preuzimanja: 405* citiraj
APA 6th Edition
Kurelac, M. (1994). IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (6-7), 101-116. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/134284
MLA 8th Edition
Kurelac, Miroslav. "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 6-7, 1994, str. 101-116. https://hrcak.srce.hr/134284. Citirano 23.10.2018.
Chicago 17th Edition
Kurelac, Miroslav. "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 6-7 (1994): 101-116. https://hrcak.srce.hr/134284
Harvard
Kurelac, M. (1994). 'IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (6-7), str. 101-116. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/134284 (Datum pristupa: 23.10.2018.)
Vancouver
Kurelac M. IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 05.12.1994. [pristupljeno 23.10.2018.];(6-7):101-116. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134284
IEEE
M. Kurelac, "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 6-7, str. 101-116, prosinac 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134284. [Citirano: 23.10.2018.]

Sažetak
Istaknuti hrvatski političar znanstvenik - povjesničar i književnik, Ivan Kukulje­vić Sakcinski (rođen u Varaždinu 29. svibnja 1816, umro u Puhakovcu 1. kolovoza 1889. g.) bio je jedan od idejnih vođa hrvatskog narodnog preporoda, javni djelatnik, utemeljitelj ne samo brojnih znanstvenih disciplina već i brojnih ustanova arhiva,
knjižnica, muzeja, časopisa, kulturno-povijesnih društava. Bio je sakupljač povijesne građe, povijesnih izvora, (zemaljski arhiv), izdavač značajnih povijesnih dokumenata, pisac znanstvenih povijesnih rasprava, biograf, arheolog, povjesničar umjetnosti, bi­
bliograf i bibliofil. Bio je sljedbenik i istomišljenik najprije Ljudevita Gaja, zatim Jo­sipa Jurja Strossmayera, suradnik bana Josipa Jelačića i bana Ivana Mažuranića. Bo­rio se i zalagao na raznim područjima javnog djelovanja na kulturnom, znanstve­nom, političkom, pa i vojnom polju za podizanje narodne svijesti, za samosvojnost i
državnu samostalnost hrvatskog naroda. Kao političar istakao se rano sjajnim govorima u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, te napose u Hrvatskom saboru. Bio je član privremene hrvatske vlade tzv. Direktorija uoči 1848. g., član banskoga vijeća za bana Josipa Jelačića, član banske konferencije i banski namjesnik 1865-1867. g., te veliki župan zagrebačke županije. Bio je osnivač, tajnik i predsjednik »Društva za povjestnicu jugoslavensku«, i prvog povijesnog znanstvenog časopisa »Arkiv za povjestnicu jugoslavensku«, bio je načelnik i osnivatelj »Hrvatskog arkeologičkog družtva«, podpredsjednik »Matice Ilirske« i predsjednik »Matice Hrvatske«, počasni član »Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti«, te član mnogih uglednih znanstve­nih udruženja i akademija. U doba apsolutizma A. Bacha i oktroiranog ustava povu­
kao se iz političkog života i posvetio znanstvenom radu, pisanju i izdavanju brojnih znanstvenih, poovijesnih i književnih radova. Objavio je tako zbirku izvora »Monu­menta historica Slavorum Meridionalium«, I. Acta Croatica dokumente pisane hrvatskim jezikom glagoljskim, ćirilskim i latinskim pismom; zbirku, kojom je želio doka­
zati hrvatska povijesna prava na samostalnost i državnost kroz vijekove: »Jura RegniCroatiae, Slavoniae et Dalmatiae«, I - III; te pojedinačne isprave u zbirci »Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae«, (Zagreb 1874, 1875). Objavio je i
dragocijenu zbirku epigrafskih spomenika pod naslovom »Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah javnih i privatnih zgradah u Hrvatskoj i Slavoniji«, (Zagreb, 1891.).
Bilo da se radi o izdavanju izvora, kojima je Kukuljević želio »položiti temelj kritičkom obrađivanju povijesti« ili o povijesnim studijama, knjigama i raspravama, Kukuljević je dao temelje moderne historiografije u Hrvata 19. stoljeća.

Hrčak ID: 134284

URI
https://hrcak.srce.hr/134284

[njemački]

Posjeta: 1.406 *