hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.11567/met.30.3.6

Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa

Ivo Nejašmić ; Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 405-435 preuzimanja: 5.204* citiraj
APA 6th Edition
Nejašmić, I. (2014). Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa. Migracijske i etničke teme, 30 (3), 405-435. https://doi.org/10.11567/met.30.3.6
MLA 8th Edition
Nejašmić, Ivo. "Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa." Migracijske i etničke teme, vol. 30, br. 3, 2014, str. 405-435. https://doi.org/10.11567/met.30.3.6. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Nejašmić, Ivo. "Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa." Migracijske i etničke teme 30, br. 3 (2014): 405-435. https://doi.org/10.11567/met.30.3.6
Harvard
Nejašmić, I. (2014). 'Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa', Migracijske i etničke teme, 30(3), str. 405-435. https://doi.org/10.11567/met.30.3.6
Vancouver
Nejašmić I. Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa. Migracijske i etničke teme [Internet]. 2014 [pristupljeno 08.08.2020.];30(3):405-435. https://doi.org/10.11567/met.30.3.6
IEEE
I. Nejašmić, "Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa", Migracijske i etničke teme, vol.30, br. 3, str. 405-435, 2014. [Online]. https://doi.org/10.11567/met.30.3.6

Sažetak
U razmatranom se razdoblju, 1900. – 2001., s prostora današnje Republike Hrvatske iselilo oko 2,3 milijuna osoba. Doseljavanje je ublažilo odljev »ljudskoga kapitala«; nadomjestilo je gotovo polovinu ukupnoga iseljenoga kontingenta. Migracijski »bilančni manjak« odnio je 33,4% prosječnog broja stanovnika, ili 52% ukupne prirodne promjene (prirasta). Malo je zemalja koje su imale tako značajni gubitak stanovništva u vanjskoj migraciji. Ukupni populacijski gubici Hrvatske u razmatranom razdoblju iznose oko 1,89 milijuna osoba, a pojedine kategorije imaju sljedeći udio: negativna bilanca vanjske migracije 63,3%, ratni gubici 32,7% i epidemije 4,0%. Da nije bilo vanjske migracije (dakle u hipotetično »zatvorenoj populaciji«), Hrvatska bi 2001. imala najmanje 6,22 milijuna stanovnika, ili 40,1% više od popisanoga broja. Dugoročni (odgođeni) učinci iseljavanja također su došli do punog izražaja. Iseljavanjem najvitalnijih dobnih skupina došlo je do sužavanja fertilnih kohorti te posljedično do smanjenja rađanja i povećanja stope smrtnosti. Početkom devedesetih zabilježena je negativna stopa prirodne promjene. Na biološku (prirodnu) depopulaciju djelovalo je više čimbenika, no na prvome je mjestu iseljavanje. Neprekidno i snažno iseljavanje, odnosno negativna migracijska bilanca, jedan je od glavnih razloga što se Hrvatska našla u skupini deset europskih zemalja s najstarijom populacijom. Nakon 19. stoljeća, u kojem je populacija Hrvatske udvostručena, i 20. stoljeća, u kojem je zabilježen slabi rast (40,4%), 21. stoljeće obilježit će depopulacija. Među mnogim čimbenicima koji utječu na takvu demografsku perspektivu Hrvatske važnu ulogu ima izrazito negativna bilanca vanjske migracije iz analiziranoga stoljetnog razdoblja.

Ključne riječi
iseljavanje; migracijska bilanca; gubici stanovništva; demografske posljedice iseljavanja; Hrvatska

Hrčak ID: 135718

URI
https://hrcak.srce.hr/135718

[engleski]

Posjeta: 6.224 *