Prethodno priopćenje

Sudska kontrola uprave u Europi: prema zajedničkom modelu

Jean-Marie Woehrling ; Central Commission for the

Sažetak

Sudska kontrola uprave pokazuje veliku raznovrsnost u različitim europskim zemljama. Ipak, iza te raznovrsnosti stoje zajednička ishodišta i ograničen broj organizacijskih modela. Glavnu tendenciju u razvoju sudskog nadzora javne uprave predstavlja europeizacija.
Mogu se razlikovati dvije svrhe sudske kontrole uprave, zaštita subjektivnih prava i zastupanje objektivne zakonitosti. Te su dvije svrhe u vezi s dva različita koncepta upravnog sudovanja, kao dijela pravosudnog sustava ili kao faze (i dijela) upravnog odlučivanja. Oni bi se mogli povezati i s dva različita pogleda na ulogu sudova, »supstancijalističko« traženje pravog rješenja ili proceduralni
pristup koji ide za nepristranim ispitivanjem suprotnog stajališta.

Organizacijske varijante, od povjeravanja sudske kontrole djelovanja javnopravnih tijela specijaliziranim upravnim sudovima do njezina dodjeljivanja redovitim sudovima, manje su važne, u usporedbi s tim temeljnim orijentacijama. Gotovo se posvuda uviđa potreba za specijaliziranim i nezavisnim upravnim sucima, čak i ako se praktični detalji te specijalizacije razlikuju od zemlje do zemlje. Ono što je stvarno odlučujuće u ocjeni kvalitete upravnog sudovanja tiče se uvjeta pristupa sudu, širine nadzora (akti i akcije koje se mogu poduzeti) te intenziteta provjeravanja (pitanje širine ovlasti odlučivanja). Ako se u različitim europskim zemljama na ta pitanja još uvijek daju različiti odgovori, način njihova postavljanja je isti.

U čitavoj je Europi primjetna opća tendencija prema daljnjem razvoju sudske kontrole uprave. Prvo, posvuda se širi koncept zakonitosti, što širi i sudsku kontrolu uprave. Nadalje, jaka je tendencija europeizacije te kontrole zbog rastućeg utjecaja Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde, ali i zbog kontakata i razmjene među sucima i pravnicima širom Europe. Svi ti kontakti pridonijeli su pojavi niza temeljnih načela europskog upravnog prava, kao što su načelo razmjernosti ili načelo legitimnih očekivanja. Na kraju, može se primijetiti opći trend integriranja svrhe dobre vladavine i uprave
u mehanizme sudskog nadzora upravnih aktivnosti. Sudska kontrola nije neprijateljska u odnosu na snagu javne uprave nego je baš može povećati.

Ključne riječi

sudska kontrola uprave; zajednički europski model; europsko upravno pravo; dobra vladavina i uprava; zakonitost; specijalizirani i nezavisni upravni suci

Hrčak ID:

135913

URI

https://hrcak.srce.hr/135913

Datum izdavanja:

25.9.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.516 *