Izvorni znanstveni članak
Kačićevo čitanje Glavinića
Miroslav Palameta
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
U Kačićevu zalaganju za pisanu povijesnu istinu, koju pronalazi u tekstovima na latinskom i talijanskom i nudi je „siromašnim težacima i pastirima“ u svojim deseteračkim pjesmama, onoj publici s kojom uglavnom prije toga hrvatska knjiga nije računala, dade se iščitavati kao racionalistička nijansa njegova prosvjetiteljskog djelovanja i kao najava novoga književno-nacionalnog senzibiliteta. Bez obzira na to
koliko to zalaganje uvažava kritičku povijest, Kačićeve se pjesme do danas prepoznaju često i kao tematska spona hrvatske književnosti iz vremena narodnog preporoda s piscima i djelima iz XVI. i XVII. st. Njegova „Pisma od kuće Frankopanovića“, koja uspostavlja izravnu vezu s Glavinićevim Cvitom svetih i temom hrvatske pobjede nad Tatarima, važnom u hrvatskih romantičara, istodobno je posve razvidna kritika onih pjesnika i pjevača koji ne uvažavaju ili ne znaju spomenutu povijesnu istinu. Rad „Kačićevo čitanje Glavinića“ zapravo je intertekstualna analiza fabulativne i rodoslovne jezgre u spomenutoj pjesmi i Glavinićeve latinske posvete „Illustrissimo d.d. comiti Wolfgango Christophoro de Frangepanis“ u njegovu Cvitu svetih. Tom analizom rad namjerava ukazati na spomenute značajke, otkloniti jedan krivi zaključak u međunarodnoj slavistici, vezan upravo za Kačićeve izvore „Pisme od kuće Frankopanovića“, potvrditi pretpostavku da su dijelovi Kačićeve Korabljice radni materijal za pojedine pjesme iz Razgovora ugodnoga, odnosno da su pisani
prije prvog izdanja Razgovora iz 1756. Također, rad prati Kačićeve ključne postupke u preoblikovanju i prestilizaciji izvornog latinskog teksta i njegovu prilagodbu u deseteračku hrvatsku pjesmu.
Ključne riječi
amplifikacija; intertekstualnost; redukcija; slobodan prijevod; versifikacija
Hrčak ID:
136241
URI
Datum izdavanja:
10.3.2012.
Posjeta: 1.614 *