APA 6th Edition Cifrić, I. (1994). ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA. Socijalna ekologija, 3 (2), 123-147. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/139402
MLA 8th Edition Cifrić, Ivan. "ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA." Socijalna ekologija, vol. 3, br. 2, 1994, str. 123-147. https://hrcak.srce.hr/139402. Citirano 19.01.2021.
Chicago 17th Edition Cifrić, Ivan. "ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA." Socijalna ekologija 3, br. 2 (1994): 123-147. https://hrcak.srce.hr/139402
Harvard Cifrić, I. (1994). 'ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA', Socijalna ekologija, 3(2), str. 123-147. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/139402 (Datum pristupa: 19.01.2021.)
Vancouver Cifrić I. ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA. Socijalna ekologija [Internet]. 1994 [pristupljeno 19.01.2021.];3(2):123-147. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139402
IEEE I. Cifrić, "ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA", Socijalna ekologija, vol.3, br. 2, str. 123-147, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139402. [Citirano: 19.01.2021.]
Sažetak U empirijskom istraživanju provedenom 1992. godine na reprezentativnom uzorku studenata (547) Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta analizirane su relacije između latentnih dimenzija percepcije odnosa priroda-tehnika-čovjek i latentnih dimenzija percepcije napretka, razvoja i budućnosti.
Multivarijatnom analizom pod komponentnim modelom dobivene su, uz PB kriterij ekstrakcije, latentne dimenzije percepcije odnosa „priroda-tehnika-čovjek“ (»Antropocentrizam utemeljen na povjerenju u tehniku« i »Naturalizam«), percepcije „razvoja“ (»Razvoj utemeljen na optimalnom korištenju i štednji prirodnih resursa«, »Poželjnost demografske ravnoteže«, »Razvoj utemeljen na neiscrpivosti i maksimalnom korištenju prirodnih resursa« i »Poboljšanje kvalitete hrane i promjena načina ishrane«), percepcije „napretka“ (»Vrijednosno-moralno osporavanje napretka«, »Nekritički tehnicizam« i »Humanističko-tehnički optimizam napretka«) te percepcije „budućnosti“ (»Dihotomno totalitarno društvo visokih tehnologija i novih hominida«, »Katastrofična budućnost«, »Status quo u budućnosti« i »Kozmička budućnost«).
Kanonička analiza relacija između latentnih dimenzija ukazuje na postojanje dviju perspektiva. Prva se oslanja na »antropocentrizam«, optimistička je, podržava postojeći napredak, radikalno projicira razvojne tendencije, budućnost u kojoj vidi novu civilizaciju. Druga se oslanja na »naturalizam«, pesimistična je, s moralnih pozicija osporava postojeći civilizacijski napredak, ukazuje na štednju prirodnih resursa, a u budućnosti vidi katastrofu.