hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA

Marijan Biškup ; Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (10 MB) str. 341-353 preuzimanja: 221* citiraj
APA 6th Edition
Biškup, M. (2001). EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA. Socijalna ekologija, 10 (4), 341-353. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141321
MLA 8th Edition
Biškup, Marijan. "EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA." Socijalna ekologija, vol. 10, br. 4, 2001, str. 341-353. https://hrcak.srce.hr/141321. Citirano 04.08.2020.
Chicago 17th Edition
Biškup, Marijan. "EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA." Socijalna ekologija 10, br. 4 (2001): 341-353. https://hrcak.srce.hr/141321
Harvard
Biškup, M. (2001). 'EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA', Socijalna ekologija, 10(4), str. 341-353. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141321 (Datum pristupa: 04.08.2020.)
Vancouver
Biškup M. EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA. Socijalna ekologija [Internet]. 2001 [pristupljeno 04.08.2020.];10(4):341-353. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141321
IEEE
M. Biškup, "EKOLOŠKE MISLI HRVATSKIH DOMINIKANACA", Socijalna ekologija, vol.10, br. 4, str. 341-353, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141321. [Citirano: 04.08.2020.]

Sažetak
Na početku 13. stoljeća u dominikanskom se redu uz studij teologije javlja živo zanimanje i za proučavanje prirode. Začetnik tog većeg zamaha u proučavanju prirode i živih bića u njoj bio je Albert Veliki (1193.–1280.), njemački dominikanac, pariški profesor i regensburški biskup. Valja se prisjetiti da su upravo Albert Veliki, Jordan iz Saske i njihovi drugovi u Parizu udarili temelje proučavanja egzaktnih i prirodnih znanosti. Albert Veliki sastavio je više djela iz prirodoslovlja i na taj način izvršio golem utjecaj na filozofske i teološke pisce dominikanskoga reda, pa tako i na hrvatske dominikance. Neki od njih, poput zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića, nisu ostavili nikakve spise iz tog područja, ali su se svestrano zalagali za zdrav čovjekov okoliš. Kažotić kopa zdence sa zdravom i pitkom vodom, sadi lipe da kao ljekovito bilje budu na korist žitelja njegove biskupije, moli prijatelja Arnolda iz Bamberga da mu sastavi cjelovit spis za njegu i očuvanje zdravlja (»Regimen sanitatis«). Drugi opet sastavljaju spise iz područja prirodoslovlja, zdravstva i ljekarništva. Tako Grgur Natalis Budislavić sastavlja spis »Budislavii Natali Bosnii Sylva, sive observationes in historiam naturalem et rem pharmaceuticam« (Svaštice Bošnjaka Natalisa Budislavića ili osvrt na prirodoslovlje i ljekarništvo). Rukopis se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u Bologni. Vinko Komneović, uz ostala filozofska djela, autor je spisa iz prirodoslovlja »Adnotationes in geometriam, arithmeticam, musicam et astrologiam« (Bilješke o geometriji, aritmetici, glazbi i astrologiji). Ignacije Aquilini sastavlja spis »Kućni liječnik«, prvo djelce o pučkoj medicini na hrvatskom. Rukopis se nalazi u vlasništvu dubrovačkoga dominikanskog samostana. Zasigurno je takvih i sličnih spisa s ekološkom tematikom bilo još, ali potresi, česti ratni pohodi i požari, koji su se zbili tijekom prošlih stoljeća u našim krajevima, uništili su vrijedna rukopisna djela hrvatskih dominikanaca s područja filozofije, teologije i prirodnih znanosti. Za postojanje nekih od tih djela znamo iz zapisa povjesničara, kroničara i kataloga nekada veoma bogatih samostanskih, kaptolskih i gradskih knjižnica, gdje su zapisani samo njihovi naslovi ili tek osnovni podaci o autoru i sadržaju spisa.

Ključne riječi
ekologija; ekološka svijest; ekosustav; ljekarništvo; prirodoslovlje; zdravstvo

Hrčak ID: 141321

URI
https://hrcak.srce.hr/141321

[engleski] [njemački]

Posjeta: 378 *