Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

ODRŽIVI RAZVOJ I ODRŽIVOST: INSTITUCIONALIZACIJA I RASPRAVE O TIM TERMINIMA OD RIO DE JANEIRA 1992. DO JOHANNESBURGA 2002.

Velimir Pravdić ; Institut Ruđer Bošković i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 9.854 Kb

str. 223-233

preuzimanja: 746

citiraj


Sažetak

Članak je pregled otvorene svjetske literature posljednjih nekoliko godina u kojem se odražava rasprava o značenju, sadržaju i primjeni sintagme održivi razvoj, odnosno njemu nadređenog pojma, održivosti. Poticaj raspravama je predstojeće održavanje konferencije na vrhu, Rio+10 u rujnu 2002. godine u Johannesburgu. U članku je dana važnost kritici obaju tih pojmova, glas koje se u Hrvatskoj relativno rijetko čuje, a literatura, koja tu kritiku nosi, sistematski je zanemarena.
Rasprave ukazuju da nije pronađeno općeprihvaćeno tumačenje tih pojmova i da je na taj način onemogućen stvarni napredak u njegovom uvođenju u legislativnu praksu. Održivi razvoj i održivost ostaju ideali kojima se etički zasnovan odnos prema zaštiti okoliša treba uključiti u gospodarski razvoj: te ideale nitko ne dovodi u pitanje. Ipak, nejasno značenje, i još nejasnije interpretacije tih termina dopuštaju njihovu zloporabu za specijalne ili skupne ciljeve. Ukazuje se i na pojavu da načela slobodnog tržišta i tržišne ekonomije, u interpretaciji i u provođenju po Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), u nizu slučajeva nisu u skladu s prihvaćenim idealima održivog razvoja. Ukazuje se i na to da mnogi za okoliš loši, čak i destruktivni, projekti mogu biti održivi. U intelektualnoj sferi ukazuje se na potrebu promjene shvaćanja i prakse: tako je prijelaz s ekonomije okoliša na ekološku ekonomiju jedan od bitnih koraka. Nije razjašnjeno koje su sposobnosti i karakteristike ljudi potrebne za ostvarivanje održivog razvoja, i jesu li ljudi sposobni, unutar svojeg sociološkog i gospodarskog kruženja, ispunjavati te zahtjeve. Malo je i istraživanja o tome koje će posljedice za društvenu i gospodarsku zajednicu nositi uvođenje načela održivosti.
Na kraju autor ukazuje na potrebu obrazovanja u skladu s okolišem, a posebno na današnji manjak vizije o gospodarskom razvoju Hrvatske. Manjak obrazovanja i manjak vizije može voditi male narode na plaćanje visoke cijene gubitka vlastitog identiteta i kulturne tradicije za jedan daleki i nejasni ideal.

Ključne riječi

ekološka ekonomija; ekonomija okoliša; globalizacija; obrazovanje u skladu s okolišem; održivi razvoj; održivost

Hrčak ID:

141330

URI

https://hrcak.srce.hr/141330

Datum izdavanja:

15.9.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.220 *