Izvorni znanstveni članak

POTENCIJAL JABLANA (Populus nigra var. italica) U FITOREMEDIJACIJI KADMIJA

Tamara Jakovljević ; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Ivana Radojčić Redovniković ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marina Cvjetko ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Bukovac ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marija Sedak ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Maja Đokić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Nina Bilandžić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Sažetak

Fitoremedijacija se smatra obećavajućom, jeftinom te estetski prihvatljivom, in situ tehnologijom za remedijaciju teških metala iz onečišćenih tala. Potencijal uporabe drveća u fitoremedijaciji tla prepoznat je zadnjih desetljeća, te je u skladu s tim u ovom radu utvrđen potencijal jablana (Populus nigra var. italica) u fitoremedijaciji kadmija. U tu svrhu ispitan je fitoekstrakcijski potencijal jablana (Populus nigra var. italica), distribucija kadmija u pojedine dijelove biljke (list, stabljika, korijen) te potencijal polifenolnih spojeva i enzima fenilalanin-amonijeve lijaze (PAL) u odgovoru biljke na stres uzrokovan akumulacijom različitih količina kadmija. Jablani (Populus nigra var. italica) su tijekom 55-dnevnog uzgoja u tlu izloženi različitim masenim udjelima kadmija u tlu (w= 10, 25, 50 mg kg–1 suhe tvari tla). S ciljem utvrđivanja razine akumulacije i distribucije kadmija u jablanu utvrđeni su maseni udjeli kadmija u pojedinim dijelovima biljaka (list, stabljika, korijen) (Slika 1.). Akumulacija kadmija u biomasi biljaka povećala se proporcionalno s povećanjem masenog udjela kadmija u tlu. Distribucija kadmija kod vrsta Populus spp. smanjuje se sljedećem redoslijedom: korijen > stabljika > list.Kako bi se utvrdio fitoekstrakcijski potencijal ispitivanog jablana (Populus nigra var. italica) određeni su bioakumulacijski (BF) i translokacijski faktori (TF) prikazani na slici 2. i 3. Određene BF vrijednosti ukazuju na povećane akumulacijske sposobnosti ispitivane vrste jablana pri masenim udjelima kadmija (do 25 mg kg–1 suhe tvari tla) (Slika 2.). Određene TF vrijednosti ukazuju na određenu toleranciju na prisutnost kadmija u tlu do masenog udjela od 10 mg kg–1 suhe tvari tla (Slika 3.). Nadalje, da bi se utvrdio potencijal polifenolnih spojeva u odgovoru biljke na stres uzrokovan akumulacijom različitih masenih udjela kadmija, analiziran je ukupan maseni udio polifenola te aktivnost antioksidativnog enzima fenilalanin-amonijeve lijaze (PAL) u ekstraktima listova jablana. Ukupan maseni udio polifenola kod masenog udjela kadmija od 10 mg kg–1 i 25 mg kg–1 suhe tvari tla povećan je u odnosu na kontrolu (Slika 4.), dok su izmjerene vrijednosti aktivnosti enzima PAL povećane samo pri masenom udjelu kadmija od 10 mg kg–1 suhe tvari tla u odnosu na kontrolu (Slika 5.). Uočeni povećani maseni udio polifenola povezan je s povećanjem aktivnosti fenilalanin-amonijeve lijaze (PAL) i upućuju na de novo sintezu polifenola uslijed izloženosti biljke stresu uzrokovanim kadmijem.Dobiveni rezultati ukazuju da jablan (Populus nigra var. italica) ima dobar potencijal za fitoekstrakciju tala onečišćenih kadmijem, te da u obrani od oksidativnog stresa uzrokovanog izloženosti kadmiju važnu ulogu imaju polifenolni spojevi.

Ključne riječi

fitoremedijacija; jablan; kadmij; polifenoli; fenilalanin-amonijeve lijaze

Hrčak ID:

141896

URI

https://hrcak.srce.hr/141896

Datum izdavanja:

30.6.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.246 *