Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Knjižnice za slijepe i slabovidne s posebnim osvrtom na prvu dječju knjižnicu za djecu s oštećenjem vida

Tanja Šupe orcid id orcid.org/0000-0002-8687-140X ; Osnovna škola Pećine, Rijeka, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 266 Kb

str. 169-178

preuzimanja: 758

citiraj


Sažetak

Jednaka prava za sve pripadnike određene zajednice težnje su svakoga modernog društva. Govoreći o uslugama koje pružaju knjižnice, postoje međunarodni dokumenti koji propisuju pravo na informacije svim društvenim skupinama bez obzira na rasnu, nacionalnu, vjersku i kulturnu pripadnost, politička uvjerenja, fizičke nedostatke ili teškoće pri učenju, spol ili spolno usmjerenje. Tema ovog članaka usmjerena je na skupinu slijepih i slabovidnih osoba, odnosno slijepu i slabovidnu djecu i usluge koje im knjižnice mogu i trebaju pružiti. Počeci pismenosti za slijepe sežu u 19. stoljeće kada je Louis Braille osmislio brajično pismo koje se počinje koristiti kao službeno pismo za slijepe osobe. Razvojem pisma za slijepe, počinju se tiskati posebno prilagođene knjige, te otvarati specijalizirane knjižnice. Spomenute knjižnice dugo su vremena udovoljavale potrebama populacije slijepih. Danas kada su zahtjevi društva i protok informacija bitno veći u odnosu na prijašnja vremena, treba reći da se uloga specijaliziranih knjižnica kao i knjižnica u lokalnoj zajednici znatno promijenila. Specijalizirane knjižnice trebale bi preuzeti ulogu koordinatora i središta izvora za sve ostale knjižnice u lokalnoj zajednici koje bi unutar svojih usluga trebale imati uključene i usluge za slijepe i slabovidne osobe. U tom smislu otvorena je Prva dječja knjižnica za djecu s oštećenjem vida.

Ključne riječi

slijepa osoba; knjižnica; brajično pismo; taktilna slikovnica

Hrčak ID:

142386

URI

https://hrcak.srce.hr/142386

Datum izdavanja:

8.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.672 *