hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE

Goran Buturac
Maruška Vizek

Puni tekst: hrvatski, pdf (417 KB) str. 203-230 preuzimanja: 1.029* citiraj
APA 6th Edition
Buturac, G. i Vizek, M. (2015). IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE. Ekonomski pregled, 66 (3), 203-230. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/143880
MLA 8th Edition
Buturac, Goran i Maruška Vizek. "IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE." Ekonomski pregled, vol. 66, br. 3, 2015, str. 203-230. https://hrcak.srce.hr/143880. Citirano 14.12.2019.
Chicago 17th Edition
Buturac, Goran i Maruška Vizek. "IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE." Ekonomski pregled 66, br. 3 (2015): 203-230. https://hrcak.srce.hr/143880
Harvard
Buturac, G., i Vizek, M. (2015). 'IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE', Ekonomski pregled, 66(3), str. 203-230. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/143880 (Datum pristupa: 14.12.2019.)
Vancouver
Buturac G, Vizek M. IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE. Ekonomski pregled [Internet]. 2015 [pristupljeno 14.12.2019.];66(3):203-230. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143880
IEEE
G. Buturac i M. Vizek, "IZVOZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE I UČINCI NA GOSPODARSTVO: SLUČAJ HRVATSKE", Ekonomski pregled, vol.66, br. 3, str. 203-230, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143880. [Citirano: 14.12.2019.]

Sažetak
Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o stanju i položaju izvoza hrvatske prehrambene industrije i njegovim učincima na hrvatsko gospodarstvo. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Iako je prehrambena industrija pokazala veliku otpornost prema recesiji iz 2008. godine, najnoviji trendovi u 2013. potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Nedovoljna diversifikacija proizvodnih i tržišnih struktura ukazuje na neiskorištene potencijale razvoja i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda. Među analiziranim segmentiranim tržištima, hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Tu je najveći broj proizvoda s komparativnim prednostima, najveći stupanj diversifikacije izvoza te relativni i apsolutni vanjsko-trgovinski suficit. Rezultati input-output analize pokazuju da izvoz prehrambene industrije ima najveće multiplikativne učinke na poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu, te nešto manje na kopneni prijevoz, opskrbu električnom energijom, te poslovne usluge. Dobivene vrijednosti multiplikatora prehrambene industrije potvrđuju strateški značaj ovoga sektora za domaću industriju i gospodarstvo u cjelini.

Ključne riječi
izvoz; input-output analiza; prehrambena industrija

Hrčak ID: 143880

URI
https://hrcak.srce.hr/143880

[engleski]

Posjeta: 1.672 *