hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta

Persida Lazarević di Giacomo ; Università degli Studi “G. d’Annunzio” Chieti-Pescara Facoltà di Lingue e Letterature Straniere, Pescara, Italija

Puni tekst: hrvatski, pdf (227 KB) str. 225-244 preuzimanja: 415* citiraj
APA 6th Edition
Lazarević di Giacomo, P. (2009). Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta. Hrvatski dijalektološki zbornik, (15), 225-244. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/144200
MLA 8th Edition
Lazarević di Giacomo, Persida. "Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta." Hrvatski dijalektološki zbornik, vol. , br. 15, 2009, str. 225-244. https://hrcak.srce.hr/144200. Citirano 03.12.2021.
Chicago 17th Edition
Lazarević di Giacomo, Persida. "Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta." Hrvatski dijalektološki zbornik , br. 15 (2009): 225-244. https://hrcak.srce.hr/144200
Harvard
Lazarević di Giacomo, P. (2009). 'Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta', Hrvatski dijalektološki zbornik, (15), str. 225-244. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/144200 (Datum pristupa: 03.12.2021.)
Vancouver
Lazarević di Giacomo P. Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta. Hrvatski dijalektološki zbornik [Internet]. 2009 [pristupljeno 03.12.2021.];(15):225-244. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/144200
IEEE
P. Lazarević di Giacomo, "Iliri i Sloveni, a ne više Skjavoni: hrvatski govori u službi italijanskoga Risorđimenta", Hrvatski dijalektološki zbornik, vol., br. 15, str. 225-244, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/144200. [Citirano: 03.12.2021.]

Sažetak
U ovom radu se razmatra položaj Hrvata i, pre svega, hrvatskog jezika (uglavnom ikavskih dijalekata) u severnom delu Italije sredinom XIX. veka, za vreme Risorđimenta. Poznato je da je do prvih decenija XIX. veka preovladavao za Hrvate naziv Schiavi, Schiavoni i sl., sa raznim konotacijama. Do promene odnosa prema Hrvatima (i prema Slovenima uopšte), tj. prema hrvatskom jeziku i kulturi dolazi pre svega pod izravnim ili posrednim uticajem Ilirskoga preporoda, a u okviru risorđimentalnih koncepcija koje karakteriše demokratski odnos prema narodima. Od tog trenutka pa na dalje u Italiji se sve doslednije i sve neutralnije Hrvati nazivaju imenima kao Iliri ili Slavi. Razlog zbog koga nije došlo do upotrebe termina Croato stoji u činjenici što se tih godina, a posebno za vreme revolucionarnog dvogodišta 1848/1849, taj naziv poistovećivao sa pripadnikom austrijske vojske. A na primeru “drugorazrednih” italijanskih pisaca, onih koji su bili pod uticajem Macinija i Tomazea, kao i na osnovu priloženih dokumenata, razmatra se uloga hrvatskog jezika, a naročito ikavskih dijalekata, u upoznavanju italijanske kulturne javnosti sa kulturnim blagom južnih Slovena. Kao jezičko sredstvo borbe italijanskih patriota u Risorđimentu, hrvatski je jezik doprineo razvijanju poštovanja sastavnica kulturnog identiteta Hrvata.

Ključne riječi
hrvatski govori; Risorđimento; Schiavi/Schiavoni/Slavi/Iliri/Croati; kulturni identitet Hrvata

Hrčak ID: 144200

URI
https://hrcak.srce.hr/144200

[talijanski]

Posjeta: 713 *